Foto: Oracle

IZBORNI rezultati u nedjelju iznenadili su mnoge. Sve predizborne ankete (ukupno samo četiri po izbornim jedinicama, plus naša prediktivna) davale su manju ili veću prednost SDP-ovoj koaliciji koja je trebala imati od 3 do čak 7 mandata prednosti nad HDZ-om. Zapravo, rezultat je trebao biti točno ovakav kakav je, samo obrnut za dvije vodeće stranke – SDP je trebao imati 59, a HDZ 54. Zašto se to nije dogodilo pitanje je koje muči većinu domaćih političkih analitičara, anketara, nekih glasača, i općenito političkih entuzijasta.

Teško je dati nedvosmisleni odgovor na to pitanje. Brojne se hipoteze šire društvenim mrežama. Niska izlaznost je jedna od popularnijih teza. Konkretno prema toj tezi SDP je izgubio više glasača nego HDZ (105 tisuća u odnosu na 75 tisuća), glasače je gubio i MOST (još i više od oboje: 120 tisuća), no nedovoljno da igdje padnu ispod praga, dok je koalicija oko Živog zida dobila 20-ak tisuća više koji su se posvuda raspodijelili taman da prođu prag u 8 izbornih jedinica. Druga teza je da izlaznost nije bitna jer je ravnomjerno raspoređena po izbornim jedinicama (drugim riječima svuda je manje-više jednako padala), već da se radilo o swingu djela birača MOSTa prema HDZ-u, te djela birača SDP-a prema Živom zidu (vidi grafove dolje). Moguće je da su obje točne – primjerice, Milanovićevo koketiranje sa nacionalizmom odbilo je dio ljevice od SDP-a i gurnulo ih ili prema Živom zidu, ili u apstinenciju. Nezadovoljni MOSTovi birači pak nisu odlazili ni SDP-u, ni Živom zidu, već su također ili apstinirali ili se u manjoj mjeri priklonili HDZ-u (vidi grafove). Niti jednu od ovih teza nije moguće precizno potvrditi bez direktne analize preferencija glasača sa pitanjima poput: „za koga ste glasali na izborima 2015., a za koga sada?“.

Ovo i dalje ne daje odgovor na pitanje zašto su predizborne ankete (opet) promašile ishod. Čak i izlazne ankete, koje su zadnji put ovoliko pogriješile još 2007. (iako su, kao i naša prediktivna, bile unutar pogreške od 5% na razini izbornih jedinica). Pogreška od 5% mnogima se čini previsoka, no ona se upravo zato i ističe; kako bi se glasačima dalo do znanja da se ankete uvijek treba uzeti sa dozom opreznosti. One mogu sugerirati ishod, one mogu sugerirati trend kretanja preferencija, ali da su savršeno precizne to ipak nije moguće. Uostalom, da jesu, da je ovo egzaktna znanost, izbori nam ne bi niti bili potrebni. Ipak, u razloge neuspjeha ostalih anketa nećemo ulaziti, već ćemo analizirati samo potencijalne razloge neuspjeha naše BASON prediktivne ankete.

Naša prediktivna anketa

U našoj anketi pitali smo ispitanike da osim što kažu za koga će glasovati, daju predikciju koliko bi koja stranka trebala dobiti u kojoj izbornoj jedinici. I dok metoda uključuje mehanizme kako nadići pristranost grupe unutar koje se ispitanik nalazi, problem je očito bio u kolektivnoj iluziji svih ispitanika da će SDP pobijediti, koju su ostale ankete samo dodatno potvrđivale. Uostalom, atmosfera lake pobjede SDP-a stvarala se još od 5. mjeseca i prvih najava pada Vlade, što je svakako utjecalo na očekivanja svih ispitanika koji su vjerovali u relativnu pobjedu SDP-a.

Drugim riječima, metoda u svojem aktualnom obliku nije uspjela razbiti kolektivnu pristranost i to je njezin glavni nedostatak na ovim izborima, i automatski signal nama što trebamo popraviti.

Kako bismo prepoznali mogući problem promatrali smo nakon izbora pojedinačne predikcije glasača za svaku opciju zasebno. Očigledno je podcjenjivanje ostalih stranaka i precjenjivanje šanse vlastite stranke, no gledajući ukupno te bi se vrijednosti trebale normalizirati. Ono što je zanimljivo je da kada se promatraju samo HDZ-ovi birači u anketi na razini čitave zemlje, dobije se očekivano precjenjivanje HDZ-a te podcjenjivanje SDP-a i svih ostalih opcija (naročito Živog zida), no uprosječeno dobiju se zanimljiva očekivanja gdje bi HDZ ukupno dobio 65 mandata, a SDP 53. To ne znači da su HDZ-ovi ispitanici bili posebno dobri prediktori (na prošlim izborima bazen samo HDZ-ovih ispitanika u anketi davao je prednost od 15 mandata HDZ-u), već samo da su imali, makar i navijački, osjećaj da se neće SDP baš tako lako pobijediti. S druge strane ti isti ispitanici nisu uopće bili optimistični oko rezultata HDZ-a u četiri zagrebačke izborne jedinice (I., II., VI., VII.), gdje su im predikcije postotka za HDZ bile niže od stvarnog rezultata. Stoga čak i navijački nastrojeni birači HDZ-a nisu očekivali toliko dobar rezultat u zagrebačkim jedinicama. Ovo bi moglo značiti da nam je ipak potreban bolji uzorak, odnosno drugim riječima da bismo u njemu trebali imati otprilike jednaki broj desnih i lijevih glasača (po trećina jednih i drugih, te trećina svih ostalih), kako bismo mogli bolje uloviti osjećaje naših ispitanika, makar bili grupno pristrani. Metoda bi, da je imala jednak broj HDZ-ovih i SDP-ovih birača, vrlo vjerojatno dala jače šanse HDZ-u na ovim izborima.

Što se malih stranaka tiče, tu se metoda pokazala izvrsnom. Svi ispitanici su, osim za dvije velike stranke, morali davati procjene i za manje. Ponovo je tu bilo veće ili manje pristranosti u korist onih manjih stranaka koje su bliske pojedinoj opciji (primjerice HDZ-ovci su bili naklonjeniji MOSTu i Bandiću od primjerice Živog zida ili Pametnog), no gledajući sve zajedno, predikcije za male stranke, prilagođene za pristranosti, bile su izvrsne. BASON anketa pogodila je sve male stranke unutar njihovih graničnih mandata, gdje se za svaku stranku ostvario rezultat kojemu je BASON anketa davala veliku vjerojatnost. To je prikazano na grafu dolje, gdje crvena crtica označava rezultat ovih izbora, crna označava rezultat prošlih izbora, dok su unutar kvadrata za svaku stranku prikazane distribucije vjerojatnosti mandata iz predikcije (dulja crtica označava veću vjerojatnost ishoda).

Za kraj dajemo par grafova i mapa Hrvatske koje prikazuju relativnu promjenu glasova za HDZ, za Narodnu koaliciju, i za MOST. Jasno se očituje veliki gubitak glasova SDP-a u njihovim uporištima (Zagreb 15%, Rijeka i dijelovi Istre gotovo 20%). Povećanje se može vidjeti tek u mjestima oko Zagreba gdje se ipak vidi pozitivan učinak HSS-a (iako malen, jer tamnocrvena boja označava bilo kakvo povećanje). HDZ je s druge strane povećao (iako neznatno, za par tisuća) broj glasova u Zagrebu i po Istri, dok su također padali u svojim utvrdama – Slavoniji, dijelovima Like pa čak i Dalmacije, iako znatno manje nego što je SDP padao u svojim utvrdama. SDP se spotaknuo, kao i svojedobno Ivo Josipović, upravo tamo gdje bi trebao biti najjači. MOST je pak gubio i po 50% glasova po Zagrebu, Rijeci i okolici, te čak i više u manjim općinama po Lici ali i Srednjoj Dalmaciji. No kako su u dijelovima Dalmacije povećavali broj glasova, Dalmacija je ipak i dalje ostala njihovom utvrdom iz koje su opet izašli sa 5 mandata (2 u IX., 3 u X.).

Promatrajući detaljnije gdje su SDP, HDZ i MOST najviše gubili, na idućim grafovima vidi se kako je MOST nejednoliko gubio po velikim i malim mjestima, i dobivao uglavnom u manjim mjestima, dok su SDP i HDZ uniformno gubili u većim mjestima, s time da je SDP puno više stradao u većim mjestima nego HDZ.

Je li doista izlaznost presudila ovakvim rezultatima i odnosima snaga ili bi rezultati ionako bili isti i sa višom izlaznošću, ostavljamo čitateljima za daljnju raspravu.