Bio je miljenik Zapada i heroj Kosova. Sada je osuđen na 25 godina zatvora
DANAŠNJOM presudom Hashim Thaçi postao je prvi bivši predsjednik Kosova nepravomoćno osuđen za ratne zločine. Specijalizirana vijeća Kosova u Haagu osudila su ga na 25 godina zatvora, gotovo tri desetljeća nakon što je iz političkog vodstva Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) ušao u vrh kosovske politike.
Thaçi je bio premijer u trenutku proglašenja neovisnosti Kosova, potom ministar vanjskih poslova i predsjednik države. Presuda je produbila jaz između zaključaka suda o njegovoj odgovornosti i načina na koji ga velik dio kosovskih Albanaca i dalje doživljava - kao jednog od predvodnika borbe za oslobođenje od srpske vlasti.
"Zmija"
Thaçi je rođen 24. travnja 1968. u selu Buroja kod Skenderaja, u Drenici, području koje će postati jedno od glavnih uporišta OVK-a. Diplomirao je povijest u Prištini i uključio se u studentski pokret u vrijeme rastućih napetosti između kosovskih Albanaca i vlasti Slobodana Miloševića.
Tijekom 1990-ih otišao je u Švicarsku, gdje se povezao s albanskim emigrantskim strukturama koje su podupirale oružanu borbu i uključio u OVK. Nosio je ratni nadimak "Gjarpëri", odnosno "Zmija", navodno zbog sposobnosti da izbjegava srpske snage i tajno se kreće između Kosova i inozemstva.
Sud u Prištini pod srpskom vlašću 1997. ga je u odsutnosti osudio na deset godina zatvora zbog terorizma.
Političko lice OVK-a
Kada se sukob na Kosovu 1998. pretvorio u otvoreni rat, Thaçi je postao jedan od najutjecajnijih ljudi OVK-a. Bio je član Glavnog stožera i voditelj njegova političkog direktorata.
Početkom 1999. predvodio je delegaciju kosovskih Albanaca na pregovorima u Rambouilletu, čime se međunarodno afirmirao kao politički predstavnik OVK-a i sugovornik zapadnih diplomata.
Albanska delegacija sporazum je potpisala, dok su ga jugoslavenska i srpska strana odbile. Nakon propasti pregovora NATO je u ožujku 1999. pokrenuo napade na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Rat je završen u lipnju povlačenjem srpskih snaga s Kosova.
Srpske snage tijekom sukoba počinile su masovne zločine nad albanskim stanovništvom. Istodobno su pripadnici OVK-a počinili zločine nad Albancima proglašenima suradnicima srpskih vlasti, pripadnicima suparničkih skupina te Srbima i Romima. Za dio tih zločina Thaçi je sada proglašen kazneno odgovornim.
Od vođe OVK-a do predsjednika
Nakon rata Thaçi je predvodio ulazak dijela političkih i zapovjednih struktura OVK-a u stranački život. Stranka koju je vodio 2000. dobila je današnje ime Demokratska partija Kosova, PDK.
U prvim poslijeratnim godinama politički ga je zasjenio Ibrahim Rugova, vođa nenasilnog albanskog otpora. Nakon Rugovine smrti promijenio se odnos snaga. PDK je pobijedio na izborima 2007., a Thaçi je početkom sljedeće godine postao premijer.
Dana 17. veljače 2008. u kosovskoj skupštini pročitao je deklaraciju o neovisnosti. Jedanaest godina nakon što ga je sud pod srpskom vlašću osudio zbog terorizma, postao je prvi premijer neovisnog Kosova.
Politiku je snažno vezao uz Sjedinjene Države i druge zapadne saveznike. Sa srpskim premijerom Ivicom Dačićem 2013. postigao je Bruxelleski sporazum, prvi veliki dogovor Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa.
Premijer je ostao do 2014., potom je bio ministar vanjskih poslova, a 2016. kosovska skupština izabrala ga je za predsjednika države.
Martyjevo izvješće i Haag
Put prema sudu otvorilo je izvješće izvjestitelja Vijeća Europe Dicka Martyja, predstavljeno krajem 2010. i prihvaćeno početkom 2011. U njemu su izneseni navodi o ubojstvima, nestancima, organiziranom kriminalu i trgovini ljudskim organima povezani s nekadašnjim pripadnicima OVK-a.
Thaçi je naveden kao vođa takozvane dreničke skupine, koju je Marty povezivao s organiziranim kriminalom i teškim zločinima. On je optužbe odbacio kao politički motivirane.
Istrage su dovele do osnivanja Specijaliziranih vijeća Kosova, suda osnovanog prema kosovskom pravu, ali s međunarodnim osobljem i sjedištem u Haagu. Optužbe o trgovini organima nisu bile dio procesa u kojem je Thaçi osuđen.
Specijalizirano tužiteljstvo u lipnju 2020. objavilo je da je protiv njega podnijelo optužnicu na potvrđivanje. Nakon što je potvrđena, Thaçi je u studenome podnio ostavku na dužnost predsjednika, uhićen je i prebačen u Haag. Izjasnio se da nije kriv.
Osuđen na 25 godina zatvora
Suđenje Thaçiju, Kadriju Veseliju, Rexhepu Selimiju i Jakupu Krasniqiju počelo je 2023. Obrana je tvrdila da OVK nije imao čvrstu zapovjednu strukturu i da Thaçi nije kontrolirao počinitelje zločina.
Sud je zaključio da su četvorica optuženih sudjelovala u zajedničkom zločinačkom cilju usmjerenom protiv političkih i vojnih protivnika OVK-a. Proglašeni su kazneno odgovornima za proizvoljno zatvaranje 385 ljudi, mučenje 303 osobe, okrutno postupanje prema 49 ljudi i ubojstvo 96 osoba. Većina žrtava, utvrdio je sud, bili su nevini civili proglašeni suradnicima ili špijunima bez stvarnih dokaza.
Za Thaçija je utvrđeno da je kao član Glavnog stožera i voditelj političkog direktorata imao ključnu ulogu u provođenju tog cilja te da je osobno sudjelovao u pojedinim zločinima.
Četvorica optuženih oslobođena su optužbi za zločine protiv čovječnosti jer nije dokazan širok ili sustavan napad na civilno stanovništvo. Thaçiju će se u kaznu od 25 godina uračunati vrijeme provedeno u pritvoru od studenoga 2020.
Sud je naglasio da se nije sudilo legitimnosti borbe OVK-a za neovisnost niti zločinima srpskih snaga, nego konkretnim zločinima i odgovornosti optuženih.
Sudi mu se i u odvojenom slučaju
Thaçiju se odvojeno sudi i zbog optužbi da je pokušao utjecati na svjedoke. Izjasnio se da nije kriv, a presuda u tom predmetu još nije donesena.
Na presudu za ratne zločine može se žaliti. Njegova uloga u stvaranju neovisnog Kosova ostaje povijesna činjenica, ali od danas uz nju stoji i prvostupanjski zaključak da je kazneno odgovoran za zatvaranja, mučenja i ubojstva ljudi koje je OVK smatrao protivnicima.