2050. BIT ĆE PUNO VIŠE GLADNIH NEGO DANAS
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pedesetih godina ovog stoljeća glad i bijeda u svijetu mogli bi poprimiti puno veće razmjere nego danas, upozorio je američki ekolog David Pimentel sa Sveučilišta Cornell u Ithaci na godišnjoj skupštini Društva znanstvenika AAAS u Seattleu.
Gotovo polovica ljudi u svijetu nema dovoljno hrane, što nije viđeno u povijesti čovječanstva, upozorio je Pimentel.
Ekologija predviđa još gori trend koji će postojeću bijedu samo dodatno produbiti. I dok će se, prema dosadašnjoj stopi rasta stanovništva, broj stanovnika u svijetu drastično povećavati, obradive zemlje polako će nestajati, objavila je agencija ddp.
Čovječanstvo godišnje izgubi više od 10 milijuna hektara obradivih površina zbog erozije tla, a samo tijekom prošlog desetljeća ta se površina po glavi stanovnika smanjila za 20 posto.
S druge strane, 99,8 posto hrane dolazi sa zemlje. Doduše prinos žitarica, koje su glavni izvor hrane, od 1985. je u laganom porastu, ali to ipak nije dovoljno da bi se držao korak s brzim porastom broja stanovnika, ustvrdio je Pimentel.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Udvostručeno će čovječanstvo potrošiti sve zalihe pitke vode i hrane, a zbog nedostatka hrane čovjek je skloniji bolestima, što će još više produbiti bijedu, prognoziraju znanstvenici.
Po njihovu mišljenju neujednačenost broja stanovnika i količine hrane može se nadoknaditi samo aktivnom zaštitom obradivih površina te izvora pitke vode i goriva.
(Hina) xkt ydgk
Gotovo polovica ljudi u svijetu nema dovoljno hrane, što nije viđeno u povijesti čovječanstva, upozorio je Pimentel.
Ekologija predviđa još gori trend koji će postojeću bijedu samo dodatno produbiti. I dok će se, prema dosadašnjoj stopi rasta stanovništva, broj stanovnika u svijetu drastično povećavati, obradive zemlje polako će nestajati, objavila je agencija ddp.
Čovječanstvo godišnje izgubi više od 10 milijuna hektara obradivih površina zbog erozije tla, a samo tijekom prošlog desetljeća ta se površina po glavi stanovnika smanjila za 20 posto.
S druge strane, 99,8 posto hrane dolazi sa zemlje. Doduše prinos žitarica, koje su glavni izvor hrane, od 1985. je u laganom porastu, ali to ipak nije dovoljno da bi se držao korak s brzim porastom broja stanovnika, ustvrdio je Pimentel.
Udvostručeno će čovječanstvo potrošiti sve zalihe pitke vode i hrane, a zbog nedostatka hrane čovjek je skloniji bolestima, što će još više produbiti bijedu, prognoziraju znanstvenici.
Po njihovu mišljenju neujednačenost broja stanovnika i količine hrane može se nadoknaditi samo aktivnom zaštitom obradivih površina te izvora pitke vode i goriva.
(Hina) xkt ydgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati