294 poginula u zrakoplovnim nesrećama u kolovozu
ČETIRI velike zrakoplovne nesreće, od čega tri fatalne, koje su se dogodile u prva tri tjedna mjeseca kolovoza, uzrokovale su osiguravajućim kompanijama troškove koji prema nekim procjenama prelaze 180 milijuna dolara.
Iako bez ljudskih žrtava, "najskuplja" je bila nesreća Air Franceovog Airbusa A-340 koji je 3. kolovoza izletio s piste i zapalio se na aerodromu u Torontu. Francuski je Airbus bio osiguran na 136 milijuna dolara, a sreća u nesreći je da niti jedan putnik i član posade nije poginuo.
6. kolovoza zbog kvara na motoru u more pored Sicilije prisilno je sletio tuniski ATR-72, a u nesreći je poginulo 13 osoba. Zrakoplov je, poput francuskog Airbusa, potpuno uništen.
14. kolovoza pokraj Atene se srušio Boeing B-737 ciparskog avioprijevoznika Helios, a u nesreći su poginuli svi putnici i članovi posade, njih ukupno 121. Samo dva dana kasnije na područje zapadne Venezuele srušio se kolumbijski MD-82 tvrtke West Caribbean Airways, a u nesreći je poginulo 160 putnika i članova posade.
S ove četiri velike nesreće, te nizom manjih (dva mađarska sportske aviona pala su u Hrvatskoj, jedan talijanski na Unijama, i još jedan na jugu Italije), mjesec kolovoz bilježi najveći porast broja ljudskih žrtava u zračnom prometu, koji je stagnirao od svibnja 2002. godine kada se srušio Boeing B-747 tvrtke Air China, pri čemu je poginulo 206 putnika.
Iako su nesreće u kolovozu doista naglo porasle, ukupna statistika za ovu godinu pokazuje bolje rezultate nego ranijih godina. Zbog toga je statistički još uvije sigurnije letjeti avionom nego voziti se automobilom, međutim, nagli porast fatalnih nesreća svakako nije slučajan.
Pojačan promet prema turističkim destinacijama, zatim sve veća potreba za zračnim prijevozom, glavni su uzrok lošijeg održavanja zrakoplova. Poznato je kako EU namjerava uskoro objaviti listu kompanija koje se iz raznih razloga smatra nesigurnima u domeni putničkog transporta, ali i prijevoza robe i dobara.
Još nije sasvim jasno koliko će osiguravajuće kompanije avioprijevoznika morati isplatiti odštete obiteljima žrtava posljednjih nesreća, međutim, nerijetko troškovi odštete daleko prelaze osnovne troškove osiguranja samih letjelica koji prema trenutnim procjenama iznose oko 182 milijuna dolara.
Ovakvi troškovi zračnim kompanijama nisu nikada dobrodošli pa se zbog toga očekuje da će prijevoznici morati obnoviti police osiguranja svojih zrakoplova. S povećanjem nesreća rastu i iznosi premija polica osiguranja, dok s druge strane, smanjenje broja zrakoplovnih nesreća spomenute police pojeftinjuje.
Unatoč navedenim gubicima velikih komapnija, godišnji prosjek nesreća još uvijek je u okvirima nesreća koje su se dogodile ranijih godina. Zbog toga se na tržištu zračnog transporta ne očekuju veće promjene, no sigurno je da posljednje nesreće ozbiljno upozoravaju na potrebu uvođenja dodatnog reda u sektor zračnog prijevoza putnika i dobara.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati