54.196.89.247 US
 

Akademici Strčić i Bilandžić o jugoslavenskoj ideologiji te osnivačima Jugoslavije

Piše:
srijeda, 16.4.2003. 16:39
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

RAZRED za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) priredio je danas javno predavanje dvojice svojih članova akademika Petra Strčića i Dušana Bilandžića koje je održano u palači Akademije.

Akademik Strčić govorio je o južnoslavenskoj/jugoslavenskoj ideologiji u četiri Jugoslavije dok je tema izlaganja akademika Bilandžića bila naslovljena "Tito i Kardelj - osnivači Jugoslavije u procesu njenog raspadanja".

Tako je akademik Strčić istaknuo da se u govoru o južnoslavenskoj ideologiji, a na primjeru đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera, želi zaboraviti da je Strossmayer bio pragmatičar. Odnosno, rekao je Strčić, Strossmayer je vjerno slijedio tadašnju politiku Svete Stolice o približavanju pravoslavnim crkvama, a da istodobno, istaknuo je, nije imao bilo kakvih iluzija o srpskoj i srbijanskoj eliti.

Osim toga, ustvrdio je Strčić, čak se i u službenim krugovima zaboravlja da je prva južnoslavenska zajednica bila Država Slovenaca, Hrvata i Srba sa sjedištem u Zagrebu, tzv. Zagrebačka država. Ta je zajednica, dodao je, ubrzo ugašena i stvorena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i prvi put u povijesti izbrisana je tisućgodišnja hrvatska državnost".

Ipak, upozorio je Strčić, do danas nije znanstveno objašnjeno zašto su na tu koncepciju pristali hrvatski političari različitih političkih stajališta, među kojima su bili i Ciliga i Radić.

Ideolozi svih Jugoslavija, što se odnosi i na Kraljevinu Jugoslaviju te komunističku i socijalističku Jugoslaviju, nisu uspjeli stvoriti stabilnu južnoslavensku državu, a posebice ne jugoslavensku naciju.

Ali, kako je zaključio akademik Petar Strčić citirajući riječi svojega profesora Jaroslava Šidaka - povijest nikada nije bila učiteljica života, pa ostaje zanimljivo kakvo će iskustvo imati naši nasljednici.

Akademik Bilandžić predavanje je pak započeo hipotezom da su osnivači komunističke i socijalističke Jugoslavije Josip Broz Tito i Eduard Kardelj sredinom 60-ih godina prošloga stoljeća bili svjesni da, kako je rekao Bilandžić, "nisu bili na dobrome putu i da Jugoslavija ne može opstati".

Argumentaciju za tu hipotezu, koju i Bilandžić smatra teško dokazivom, pronalazi u javnim istupima tih jugoslavenskih političara koji su imali, kako je rekao, "monarhijsku moć".

Bilandžić je tako spomenuo Kardeljev predgovor Studiji razvoja slovenskoga nacionalnog pitanja iz 1957. u kojemu Kardelj piše da je Jugoslavija monolitna država s prevlašću šovinističke jugoslavenske i velikosrpske ideologije.

I dok je to, dodao je Bilandžić, javni i svima dostupan tekst, spomenuo je i razgovor Dobrice Ćosića i Eduarda Kardelja iz 1958. kojemu je nazočio, a kada je Kardelj na Ćosićevo pitanje je li Jugoslavija tranzitna država odgovorio potvrdno.

Akademik Dušan Bilandžić zaključio je kako hipoteza koju je iznio ipak traži vrlo iscrpnu analizu, posebice pak kad je riječ o tomu zašto Tito i Kardelj ipak nisu "razbili" Jugoslaviju kada su već mislili da ta država ne može opstati.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije