54.227.127.109 US
 

Američka vojska zbog Iraka - "slomljena"

Piše:
četvrtak, 5.4.2007. 17:46
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

AMERIČKI časopis "Time" u svom novom broju donosi članak prema kojem je američka vojska nakon četiri godine rata u Iraka toliko ljudski i materijalno iscrpljena da se nalazi pred "slomom".

Članak tvrdi kako su četiri godine krvavog sukoba po američke oružane snage - a pogotovo kopnenu vojsku koja predstavlja njihovu srž - uz 3000 mrtvih i više desetina tisuća ranjenih i obogaljenih pripadnika ostavile i druge ozbiljne posljedice.

To se prvenstveno odnosi na sve akutniji problem popune novim ljudstvom, s obzirom da je rat koji se vodi u nedogled vojni poziv učinio prilično izuzetno nepopularnim među američkim srednjoškolcima -  upravo onoj populaciji odakle se crpi najveći broj novih vojnika.

S obzirom da uvođenje vojne obveze ne dolazi u obzir, američke vojne vlasti su posljednjih godina prisiljene drastično kresati  kriterije prema kojima su se novi vojnici primali u službu. Tako je najviša dob s kojom se netko može prijaviti u vojsku podignuta s 35 na 42 godine, a onim mlađima se, za razliku od prije par godina, gleda kroz prste ako nisu maturirali ili imaju problema s drogom, kaznenim prijavama, pa čak i s nekim aspektima zdravlja.

Zbog svega toga je današnja američka vojska u Iraku, prema izjavama veterana koji služe od samog početka tog pohoda, daleko od one koja je 2003. godine krenula  na Sadama Huseina. Većina novih vojnika su daleko neiskusniji, slabije obučeni te fizički i psihički pripremljeni na ono što ih čeka u Iraku.

Veterani se također žale na sve slabiju kvalitetu oružja, opreme i streljiva, čije se zalihe sve više smanjuju, tako da trupe u Iraku sve više moraju namirnice "posuđivati" iz američkih baza i skladišta u drugim dijelovima svijeta.

"Time" to žalosno stanje vojske koja se donedavno smatrala svemoćnom tumači ne samo bahatošću bivšeg ministra obrane Donalda Rumsfelda - koji je bio inzistirao na malo vojsci oslonjenoj isključivo na visoku tehnologiju - nego i kratkovidnošću političara u hladnoratovskom razdoblju, prije svega Billa Clintona za čijih mandata su se drastično kresali vojni proračuni, i to prije svega u onim "najprozaičnijim" stavkama koje se tiču plaća i beneficija za ljudstvo, kao i najelementarnije opreme.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Mnogi časnici, pa i neki bivši Bushovi suradnici, poput državnog tajnika Colina Powella, tvrde da su SAD ušle krajnje nepripremljene u rat, odnosno opijene brzim i relativno jeftinim pobjedama u prethodnom desetljeću poput one u prvom zaljevskom ratu ili istjerivanju Srbije s Kosova, kada je neprijatelj bačen na koljena gotovo isključivo uz pomoć zračne sile. Ta se strategija pokazala potpuno neadekvatnom za Irak, pogotovo njegovu okupaciju, odnosno protugerilsku borbu koja američkoj vojsci kroz prošlost obično nije bila jača strana.

Zbog svega toga su kopnene snage - za razliku od zrakoplovstva koja uvijek može računati na desetine milijardi dolara za nove modele lovačkih zrakoplova, ili ratne mornarice koja isto dobija za nove podmornice - zanemarene, te ostale bez opreme nužne za rat poput onog kakav se vodi u Iraku.

To se najbolje vidi po nedostatku lakih oklopnih vozila - Amerikanci operacije često izvode ili s teškim tenkovima "Abrams" koji su neadekvatni za natjerivanje s lako pokretnim gerilcima, ili s terencima "Humvee" koji obično nemaju ama nikakav oklop i koji su lak plijen čak i najslabije naoružanom neprijatelju. Iako je Pentagon postao svjestan tih problema te uložio sredstva kako bi nabavio nova, bolje oklopljena vozila, trebat će vremena prije nego što te mjere budu imale ikakav učinak.

U međuvremenu je američka javnost, po svemu sudeći na duži rok izgubila raspoloženje za bilo kakve nove vojne pohode, a samim time i opravdanje za u pravilu nepopularna "pumpanja" obrambenog proračuna. Stoga je prilično izgledno da će nakon završetka rata u Iraku doći do novih kresanja, odnosno da će američka vojska biti još slabija nego što je sad.

Robert Gates, novi ministar obrane koji ima nezahvalni zadatak da pokuša popraviti ono što je upropastio njegov bahati prethodnik Rumsfeld, je toga itekako svjestan te je pred kongresnim odborom rekao  "kako Amerikanci ništa ne uče iz svoje povijesti", odnosno da nakon svakog rata krešu vojni proračun, odlučivši ga povećati obično tek onda kada shvate da se u međuvremenu "svijet nije promijenio".

D.A.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije