Američki radnici najviše proizvode, europski najproduktivniji
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AMERIČKI radnik proizvodi najviše na svijetu, ali radnici u nekim europskim zemljama imaju veću produktivnost, pokazala je u ponedjeljak studija UNove Međunarodne organizacije rada (ILO). L
Prema podacima u ILO-ovoj studiji objavljenoj u Ženevi američka produktivnost mjerena godišnjim proizvodom po radniku ubrzala je rast u 2002. godini i po prvi put za dulji period od Drugog svjetskog rata prešla Europu i Japan i proširila jaz u odnosu na ostatak svijeta.
Izvješće "Ključni pokazatelji tržišta rada" navodi kako američki radnik prosječno godišnje proizvede 60.728 dolara, a radnik u Europskoj uniji prosječno 43.034 dolara. Razlike između pojedinih zemalja EU-a su značajne tako da Belgija vodi s 54.338 dolara, a slijede Francuska i Irska s 52.000 dolara te Njemačka s 42.463 dolara.
Jedan od bitnih razloga više američke produktivnosti je veći broj radnih sati američkog radnika u odnosu na europske zemlje, napomenuo je ILO. Radnici u tri europske zemlje, Norveškoj, Francuskoj i Belgiji nadmašuju svoje američke kolege u produktivnost rada po satu. Norveška je u 2002. ostvarila proizvodnost od 38 dolara po radnom satu radnika, Francuska 35 dolara, Belgija 34, a Sjedinjene Države 32 dolara.
Američki radnici radili su posječno u 2002. 1.815 sati u usporedbi s norveškim koji su radili 1.342 sata, švedski 1.581 sat, francuski 1.545 i njemački 1.444.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Osim razlika u broju radnih sati ILO razloge rasta proizvodnosti američkih radnika i njihov veći učinak od europskih i drugih vidi u korištenju informatičkih i komunikacijskih tehnologija, poticajnoj ekonomiji i rastu uslužnih djelatnosti.
Izvješće navodi i kako je, unatoč opadanju od 1,6 posto od 1999. do 2002., odnos broja zaposlenih prema broju stanovnika u Sjedinjenim Državama sa 62,7 posto ostao značajno viši u odnosu na 56,7 posto zabilježen u EU.
Usporavanje rasta Bruto domaćeg proizvoda (BDP) koje je započelo prije tri godine, na što su utjecali teroristički napdi na SAD 11. rujna 2001., imalo je za posljedicu i opadanje broja radnih sati po radniku u većini zemalja svijeta, među kojima i SAD i EU. Japan u kojem su radnici nekad radili mnogo dulje sada rade otprilike isto koliko i američki. Radnici u Južnoj Koreji rade najdulje na svijetu, 2.447 sati godišnje, 26 posto dulje nego američki i 46 posto više nego nizozemski koji imaju najmanji broj radnih sati od svih zemalja za koje postoje podaci, navodi studija.
U nekim gospodarstvima u tranziciji u bivšim komunističkim zemljama broj radnih sati odražava prijelaz s poljoprivrede na industriju i usluge kao i s centralizirane ekonomije na tržišnu. Tako su radnici u Češkoj u 2002. radili 1.980 sati, najviše među zemljama OECD-a unatoč velikom padu posljednjih godina.
ILO u izvješću sugerira da je rast produktivnosti i zapošljavanja možda jedini način za smanjenje siromaštva u svijetu.
"Opći svjetski trendovi pokazuju da rast nije dodoljan", rekao je glavni direktor ILO-a Juan Somavia. "Moramo kao glavne ciljeve postaviti rast produktivnosti i stvaranje radnih mjesta i slijediti politiku koja kombinira ove ciljeve s pristojnim radom".
(Hina) sl nab
Prema podacima u ILO-ovoj studiji objavljenoj u Ženevi američka produktivnost mjerena godišnjim proizvodom po radniku ubrzala je rast u 2002. godini i po prvi put za dulji period od Drugog svjetskog rata prešla Europu i Japan i proširila jaz u odnosu na ostatak svijeta.
Izvješće "Ključni pokazatelji tržišta rada" navodi kako američki radnik prosječno godišnje proizvede 60.728 dolara, a radnik u Europskoj uniji prosječno 43.034 dolara. Razlike između pojedinih zemalja EU-a su značajne tako da Belgija vodi s 54.338 dolara, a slijede Francuska i Irska s 52.000 dolara te Njemačka s 42.463 dolara.
Jedan od bitnih razloga više američke produktivnosti je veći broj radnih sati američkog radnika u odnosu na europske zemlje, napomenuo je ILO. Radnici u tri europske zemlje, Norveškoj, Francuskoj i Belgiji nadmašuju svoje američke kolege u produktivnost rada po satu. Norveška je u 2002. ostvarila proizvodnost od 38 dolara po radnom satu radnika, Francuska 35 dolara, Belgija 34, a Sjedinjene Države 32 dolara.
Američki radnici radili su posječno u 2002. 1.815 sati u usporedbi s norveškim koji su radili 1.342 sata, švedski 1.581 sat, francuski 1.545 i njemački 1.444.
Izvješće navodi i kako je, unatoč opadanju od 1,6 posto od 1999. do 2002., odnos broja zaposlenih prema broju stanovnika u Sjedinjenim Državama sa 62,7 posto ostao značajno viši u odnosu na 56,7 posto zabilježen u EU.
Usporavanje rasta Bruto domaćeg proizvoda (BDP) koje je započelo prije tri godine, na što su utjecali teroristički napdi na SAD 11. rujna 2001., imalo je za posljedicu i opadanje broja radnih sati po radniku u većini zemalja svijeta, među kojima i SAD i EU. Japan u kojem su radnici nekad radili mnogo dulje sada rade otprilike isto koliko i američki. Radnici u Južnoj Koreji rade najdulje na svijetu, 2.447 sati godišnje, 26 posto dulje nego američki i 46 posto više nego nizozemski koji imaju najmanji broj radnih sati od svih zemalja za koje postoje podaci, navodi studija.
U nekim gospodarstvima u tranziciji u bivšim komunističkim zemljama broj radnih sati odražava prijelaz s poljoprivrede na industriju i usluge kao i s centralizirane ekonomije na tržišnu. Tako su radnici u Češkoj u 2002. radili 1.980 sati, najviše među zemljama OECD-a unatoč velikom padu posljednjih godina.
ILO u izvješću sugerira da je rast produktivnosti i zapošljavanja možda jedini način za smanjenje siromaštva u svijetu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Opći svjetski trendovi pokazuju da rast nije dodoljan", rekao je glavni direktor ILO-a Juan Somavia. "Moramo kao glavne ciljeve postaviti rast produktivnosti i stvaranje radnih mjesta i slijediti politiku koja kombinira ove ciljeve s pristojnim radom".
(Hina) sl nab
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati