Ameriku čeka jedna od najgorih uraganskih sezona
PRIRODA će i naredno ljeto na Atlantiku dokazati svoje nenadmašne moći, ali ovog puta cijeli taj period planira biti tegobnija nego što je običavala do sada.
Naime, meteorološki tim Državnog sveučilišta Kolorado najavio je jednu od "gužvastijih" uraganskih sezona tijekom koje će se razviti čak 15 tropskih oluja, od kojih će njih osam prerasti u prave orkanske vjetrove. Znanstvenici ujedno očekuju da će polovina njih, dakle četiri uragana pustošiti brzinom od preko 177 kilometara na sat.
Ova natprosječnost pokazuje se u odnosu na uobičajene uraganske sezone koje bilježe desetak tropskih oluja od kojih "tek" njih šest stasa u razorne zračne vrtloge. Uraganima, kao što je poznato, "godi" toplo more zajedno sa sniženim tlakom zraka pri oceanskoj površini, ali i ujednačeni vjetrovi, jednake snage i smjera neovisno o visini na kojima pušu. Kolebanja u tom smislu mogu prilično jednostavno "ugušiti" oluju u nastajanju.
"Ovogodišnje atmosferske prilike su kao stvorene za aktivnu uragansku sezonu", izjavio je Phil Klotzbach, vodeći prognostičar rečenog sveučilišta, a sam službeni početak ovakvog vremenskog komešanja označio je već prošle nedjelje prvi ovogodišnji ciklon.
Naime, tropska oluja, prigodnog imena Artur (imenuje zemljoradnika koji plugom brazdi po zemlji), formirana je dan ranije na prostoru obale srednjoameričke države Belize i prilično se brzo okrenula prema unutrašnjosti. Oluja je potrajala manje od 24 sata, ali ipak dovoljno da natjera Meksiko na zatvaranje dviju od svojih triju luka presudnih za promet sirove nafte. Kratkotrajni je Artur natopio južni Meksiko, Belize i Gvatemalu, tek prijeteći da će isto područje kompletno preplaviti.
Klotzbach je naglasio da prognostičari poučeni nebrojenim vremenskim pojavama iz prošlosti veoma pažljivo prate promjene morske temperature u istočnom Pacifiku i to zbog eventualnog razvoja klimatskog fenomena El Nino. Naime, zagrijavanje oceanske vode, karakterističan za El Nino, može potaknuti uragansku aktivnost na Atlantiku. Pa ipak, "u ovom trenutku, mi ne vjerujemo da će se El Nino razviti do kraja ljeta", naglasio je Klotzbach.
Nadalje, spomenuta meteorološka ekipa drži kako se ove godine vjerojatnost da uragan zahvati obalu SAD-a povećala na 69 posto, što je 17 posto više od prosjeka. Isto tako, takvih je šansi konkretno za istočnu američku obalu približno 45 posto, dok je za područje Meksičkog zaljeva otprilike 44 posto.
Podsjećamo, četiri snažna uragana pogodila su Floridu 2004. godine, a pritom je nastalo čak 45 bilijuna štete. U narednoj 2005. dogodila se famozna Katrina, najrazorniji orkanski vjetar ikad zabilježen tijekom cijele povijesti SAD-a, uzrokovavši štetu od nevjerojatnih 80 bilijuna dolara te usmrtivši oko 1500 ljudi. Ta će godina ostati zabilježena zbog 28 tropskih oluja i uragana, što je rekord još od 1851 godine.
Istraživači napominju da je Atlantski bazen ušao u period pojačane "vremenske" aktivnosti još 1995. godine i da bi takve prilike mogle potrajati 25 do 40 godina. Drugi pak smatraju da nije riječ samo o još jednom prirodnom ciklusu, nego da će uragani postajati sve učestaliji, snažniji, pa i razorniji.
Ig.M.
Foto: AFP
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati