Antolović o spomeničkoj renti

Lani je u Hrvatskoj ostvareno 68 milijuna kuna od spomeničke rente, od čega 39 milijuna ili 60 posto pripada gradovima i općinama, a 28 milijuna ili 40 posto Ministarstvu kulture.

Taj podatak iznio je državni tajnik Ministarstva kulture Jadran Antolović na današnjoj konferenciji za novinare te predstavio način provedbe zakonskih odredaba o spomeničkoj renti.

Po njegovim riječima, ubiranje spomeničke rente u budućnosti bi trebalo biti jedna od najznačajnijih mjera u očuvanju kulturne baštine.

Glede ubiranja spomeničke rente u Hrvatskoj, na prvom je mjestu Dubrovnik koji je odredio dvije vrste rente od tri, odnosno deset kuna po četvornom metru, pa se na taj način ubire oko dva milijuna kuna godišnje.

Grad Zagreb u ubiranju rente odredio je tri zone - A zona sedam kuna, B zona pet i C zona tri kune po četvornom metru, ali ubiranje spomeničke rente još se potpuno ne provodi. Ministarstvo je procijenilo da bi se u Zagrebu od spomeničke rente trebalo dobiti oko 175 milijuna kuna. U prošloj godini, međutim, ubrano je tek 10 posto tih sredstava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Split je jedini od većih gradova koji još nije donio odluku o spomeničkoj renti, rečeno je.

Temeljna je značajka spomeničke rente, tvrdi Antolović, da ona nastaje isključivo uporabom spomenika ili njegovih spomeničkih sredstava, koja se putem potrošnje proizvoda i usluga ostvaruje na tržištu.

Antolović je govorio i o tri vrste spomeničke rente - apsolutnoj, diferencijalnoj renti jedan i diferencijalnoj renti dva.

Zakon o spomeničkoj renti donesen je 1999., a izmjene 2003.

(Hina) xta ymc

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara