Atipična upala pluća, prva nova bolest 21. stoljeća
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PRVA nova bolest 21. stoljeća, atipična upala pluća koja se ovih dana ponovno pojavila u Kini, pogodila je u nekoliko mjeseci prošle zime gotovo devet tisuća ljudi u svijetu i usmrtila njih deset posto.
Visoka smrtnost i razmjerna lakoća kojom se virus SARS-a prenosi s čovjeka na čovjeka, opravdavaju zabrinutost znanstvenika, liječnika i političara.
Za razliku od bolesti koje su se pojavile pod konac 20. stoljeća -AIDS, ebola - koronavirus (virus u obliku krune), uzročnik atipične upale pluća, odnosno SARS-a, zapravo je iznimno zarazan.
Epidemiolozi se posebno boje da SARS, za koji još nema cjepiva, ne dospije u Afriku, gdje bi izazvao veliku štetu.
Bolest pogađa osoblje u medicinskim ustanovama i zahtijeva najsuvremeniju terapiju i strogu izolaciju, što bi crni kontinent, ionako teško pogođen AIDS-om i mnogim bolestima poput malarije, i tuberkuloze, teško mogao primijeniti i poštovati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prema mišljenju stručnjaka, u kineskoj pokrajini Guangdong, navodno epicentru epidemije od prošle zime, samo je jedna osoba prenijela bolest više od stotini drugih.
Istraživači još ne znaju jesu li posrijedi "super širitelji zaraze" koji prenose velike količine virusa, ili su potonji nositelji preinačenog soja virusa koji je pogubniji od drugih.
Usto, znanstvenici nisu potpuno sigurni može li osoba bez simptoma prenijeti virus, kao ni mijenja li se virus i jača li prenoseći se s jedne osobe na drugu.
SARS se uglavnom prenosi dodirom, slinom i tjelesnim tekućinama bolesnika, a najbolji način prevencije je pranje ruku.
Premda nema znanstvenih dokaza da se SARS može prenositi krvlju, većina je zemalja odlučila da će iz dobrovoljnog davanja krvi isključiti osobe sa simptomima SARS-a (kašalj, temperatura) koje bi mogle biti nositelji koronavirusa.
Sekvenciranje virusa - karta njegova genetskog identiteta - već je provedeno, a istraživači sada rade na pronalasku novih lijekova, cjepiva i načina otkrivanja bolesti.
(Hina) vrad dgk
Visoka smrtnost i razmjerna lakoća kojom se virus SARS-a prenosi s čovjeka na čovjeka, opravdavaju zabrinutost znanstvenika, liječnika i političara.
Za razliku od bolesti koje su se pojavile pod konac 20. stoljeća -AIDS, ebola - koronavirus (virus u obliku krune), uzročnik atipične upale pluća, odnosno SARS-a, zapravo je iznimno zarazan.
Epidemiolozi se posebno boje da SARS, za koji još nema cjepiva, ne dospije u Afriku, gdje bi izazvao veliku štetu.
Bolest pogađa osoblje u medicinskim ustanovama i zahtijeva najsuvremeniju terapiju i strogu izolaciju, što bi crni kontinent, ionako teško pogođen AIDS-om i mnogim bolestima poput malarije, i tuberkuloze, teško mogao primijeniti i poštovati.
Prema mišljenju stručnjaka, u kineskoj pokrajini Guangdong, navodno epicentru epidemije od prošle zime, samo je jedna osoba prenijela bolest više od stotini drugih.
Istraživači još ne znaju jesu li posrijedi "super širitelji zaraze" koji prenose velike količine virusa, ili su potonji nositelji preinačenog soja virusa koji je pogubniji od drugih.
Usto, znanstvenici nisu potpuno sigurni može li osoba bez simptoma prenijeti virus, kao ni mijenja li se virus i jača li prenoseći se s jedne osobe na drugu.
SARS se uglavnom prenosi dodirom, slinom i tjelesnim tekućinama bolesnika, a najbolji način prevencije je pranje ruku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Premda nema znanstvenih dokaza da se SARS može prenositi krvlju, većina je zemalja odlučila da će iz dobrovoljnog davanja krvi isključiti osobe sa simptomima SARS-a (kašalj, temperatura) koje bi mogle biti nositelji koronavirusa.
Sekvenciranje virusa - karta njegova genetskog identiteta - već je provedeno, a istraživači sada rade na pronalasku novih lijekova, cjepiva i načina otkrivanja bolesti.
(Hina) vrad dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati