54.198.31.213 US
 

BANJALUKA: BISKUP KOMARICA VODIO MISU POVODOM 135. OBLJETNICE SAMOSTANA TRAPISTA

Piše:
nedjelja, 15.8.2004. 15:43
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Svetom misom koju je predvodio banjalučki biskup dr. Franjo Komarica u nedjelju su, u sklopu blagdana Velike Gospe, okončane četvorodnevne svečanosti u povodu 135. obljetnice utemeljenja i postojanja samostana katoličkog reda cistercita 'Marija Zvijezda' i 60. obljetnica svećeništva patera Nivarda Wolkmera, donedavnog superiora ovog ? danas jedinog preostalog samostana redovnika Trapista na Balkanu.

U nadahnutoj propovjedi biskup Komarica je oko 500 vjernika okupljenih u samostanskoj crkvi podsjetio da blagdan Velike Gospe slave i prvoslavni, da muslimani također njeguju lijepu tradiciju o Isusovoj Majci, a da su oci Trapisti, koji su svojim dobročinstvima zadužili "i katolike i nekatolike Banje Luke", i samostan i crkvu posvetili blaženoj Djevici Mariji.

"Blago Banjoj Luci koju su socijalno, prosvjetno, privredno i društveno prosvijetlili oci Trapisti predvođeni utemeljiteljem samostana paterom Francom Pfanerom: stotine redovnika ? pripadnika 12 europskih nacija, upravo ovdje su odavno predstavljali ujedinjenu Europu prije nego je ta ideja institucionalizirana", kazao je biskup Komarica i posebno zahvalio Banjalučanima, izbjeglim tijekom rata u BiH iz ove župe, što su iz raznih krajeva Europe i svijeta pohodili samostan i crkvu na današnji blagdan.

Biskup Komarica danas je podsjetio da je Banjalučanin Ivan Merz, kojega je Sveti Otac u lipnju prošle godine u Banjoj Luci proglasio Blaženim, godinama u ovu crkvu dolazio na mise i ispovijedi, te da su Trapisti utjecali na njegovu čvrstinu u vjeri.

"Banja Luka, nažalost, niti danas nije svjesna što posjeduje u samostanu 'Marija Zvijezda'. Nadamo se, i Bogu se molimo, da ovaj samostan opstane, da vrati makar dio posjeda čiji je zakoniti titular jer tada će, siguran sam, oživjeti i 'Marija Zvijezda' i njezina župa", izjavio je nakon svečane mise za Hinu biskup Franjo Komarica.

U skladu s devizom reda cistercita ? popularnih Trapista 'Ora et Labora' (Moli i radi) ? samostan 'Marija Zvijezda' od 1869. godine predstavlja 'lokomotivu' industrijske revolucije i privrednog razvoja Banje Luke. Ovdje je, 1871. godine pater Pfaner predvodio prvu Tijelovsku procesiju nakon 400 godina turske vladavine u Bosni, a odavde je u Banju Luku prije više od 120 godina potekla i prva elektrika. Za samo deset godina (1869.-1879.) samostan je sagradio ciglanu, s kovačnicom sa izradu plugova, žitnicu i silos, mlin, kamenolom, siranu koja je svakodnevno širom Europe slala po 200 kilograma delikatesnog sira 'Trapista', pilanu, sušionicu šljiva, a 1873. godine sagrađena je današnja Pivovara.

.U tom razdoblju izgrađene su tvornice tjestenine, sukna i ljepila, podignut voćni i šumski rasadnik, tiskara za knjigovežnicom i kartonažom, bačvarske, stolarske i kolarske radione. Godine 1877. počela je izgradnja bolnice koja je dvije godine kasnije primila prve pacijente, a podignuto je i sirotište u kojem se hranilo ali i izučavalo obrte na tisuće siromašne djece pravoslavnih, katolika i muslimana... Između dva svjetska rata ovdje je molilo i radilo 300 redovnika, a u pogonima ? kako ga je biskup Komarica nazvao 'samostanskog kombinata' bilo je zaposleno četiri tisuće radnika za čije obitelji je samostan podigao i obiteljske kuće.

Danas, 135. godina nakon osnutka, u samostanu 'Marija Zvijezda' borave samo tri preostala redovnika, a cijeli kompleks 'vegetira na rubu egzistencije'.

Nakon Drugoga svjetskoga rata mnogi redovnici su protjerani, među njima i današnji slavljenik pater Wolkmer, industrijski pogoni su nacionalizirani, zemljišni posjedi, koji su se prostirali od Banja Luke pa skoro do Gradiške, eksporprirani.

Biskup Komarica danas je priopćio da je nastavljen proces za proglašenje patera Franca Pfanera blaženim, koji je iniciran još 1963. godine. Od tada je prikupljena ogromna dokumentacija o zaslugama ovoga redovnika koji je ? nakon 'Marije Zvijezde' ? svoj misionarski rad nastavio u Africi gdje je, nakon što je utemeljio samostan 'Marije Pomoćnice' i umro.



(Hina) xspod ydh

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije