54.80.132.10 US
 

Beogradski tisak o sporazumu o sukcesiji

Piše:
utorak, 1.6.2004. 20:43
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

IAKO je bit Sporazuma o sukcesiji zemalja bivše SFRJ, koji treba stupiti na snagu 3. lipnja, više usmjerena ka rješavanju raspodjele državne imovine i nekih državnih obaveza koje su postojale u nekadašnjoj zajedničkoj državi, taj dokument bi trebao mnogo donijeti i građanima, budući da su njime zaštićena sva "stečena prava", jer se u njemu nalazi i temelj za ostvarivanje vlasničkih, ugovornih, intelektualnih i stanarskih prava građana bivše SFRJ, piše u utorak beogradski tisak.

"Pružena im je, zapravo, mogućnost da se pozivaju na odredbe u Sporazumu, pa i pred Europskim sudom za ljudska prava u Strassbourgu", konstatirala je beogradska "Politika" u tekstu kojega o Sporazumu objavljuje u nastavcima od nedjelje.

"Vruća tema u Hrvatskoj već baca sjenku na optimizam", konstatira taj list, prenoseći izjavu zastupnika SDSS-a u Hrvatskom Saboru Milorada Pupovca da je "zabrinjavajuća rasprava u Saboru o vraćanju stanarskih prava predratnim stanarima, koja je suprotna Sporazumu o sukcesiji, iako se tim Sporazumom Hrvatska obavezala na priznanje stanarskih prava onima koji su ih imali na teritoriju Hrvatske u vrijeme dok je ona bila u sastavu SFRJ".

Tema vraćanja stanarskih prava prevladavajuća je u srbijanskim medijima uoči stupanja Sporazuma, kojega je posljednja ratificirala Hrvatska, na snagu. Nekadašnji direktor (sad nepostojeće) Savezne direkcije za imovinu Dragomir Popov izjavio je novosadskom "Dnevniku" od utorka da se, po gruboj računici, vrijednost imovine fizičkih osoba - a riječ je uglavnom o vikendicama, poljoprivrednom zemljištu, imanjima i drugoj imovini, procjenjuje na najmanje 300 do 400 milijuna dolara, a imovinom su obuhvaćena i stanarska prava, koja se procjenjuju na vrijednost od oko tri do četiri milijarde dolara.

Procjene broja stanova, prema Popovu, variraju ovisno od institucije koja je prikupljala podatke, od 25 do 60 tisuća stanova: "Naša nešto realnija procjena je da je riječ o oko 30 tisuća stanarskih prava. Ako bi se izvela neka računica, uz pretpostavku da je prosječna veličina stana oko 50 četvornih metara i uz cijenu od 1500 DEM po četvornom metru, to je vrijednost od oko 2,2 milijarde dolara", stav je Popova.

Predstavnici nevladinih organizacija ocjenjuju da nije jasno kako će se primijeniti Sporazum o sukcesiji na problem vraćanja stanarskih prava izbjeglim Srbima. "Pozitivno pravo RH ne poznaje više stanarsko pravo, već najam, odnosno zakup stana. Prema hrvatskim propisima, ne postoji pravna mogućnost privatizacije stanova u korist onih koji su ta prava imali na dan 31. prosinca 1990. godine. Pri tome je važno istaknuti da je tijekom 1992. i 1993. godine većini nositelja stanarskog prava, koji nisu u stanu živjeli šest mjeseci, sudskim putem otkazano pravo stanovanja i da su te stanove već otkupile neke druge osobe", kaže Šime Bjelanović, pravnik Srpskog demokratskog foruma "Dnevniku".

Mišljenja da Sporazum o sukcesiji vraća stanarsko pravo ili pravo na otkup stana, po Bjelanoviću, nije objektivno: "Nije moguće dati precizan odgovor ni na pitanje o pravima koja sudska praksa na ovim prostorima poznaje, a pogotovo ne o onima o kojima pravna teorija nije dala svoje mišljenje. Sudska praksa još nije imala priliku da odlučuje u skladu sa Sporazumom o sukcesiji. Kratki odgovor po pitanjima Sporazuma o sukcesiji, prema tome, ne može biti pravni odgovor", naglašava Bjelanović.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije