Londonski muzej moderne umjetnosti Tate Modern predstavlja do 23. svibnja izložbu pod nazivom "Bit stvari", s tridesetak djela rumunjskog kipara Constantina Brancusija (1876.1957.), koja će se od 10. lipnja do 14. rujna preseliti u newyorški muzej Guggenheim.

"Ima budala koje moje djelo nazivaju apstraktnim, ali ono što oni nazivaju apstraktnim jest ono najrealističnije što postoji, stvaran nije izgled već ideja, bit stvari", kazao je Brancusi, jedan od utemeljitelja modernog kiparstva.

Stručnjaci ipak smatraju da je Brancusi uveo u kiparstvo apstrakciju i primitivizam te tako bitno utjecao na razvoj moderne umjetnosti, kao i slikar Pablo Picasso (1881.-1973.).

Constantin Brancusi, rođen u Rumunjskoj, studirao je umjetnost u Bukureštu koji napušta 1904. i odlazi u Pariz gdje provodi ostatak života. Nakratko radi u ateljeu Augustea Rodina do 1907. kad prekida s kiparovim metodama rada.

U potrazi za univerzalnim kroz pojedinačno došao je do zaključka da samo jedan dio tijela može predstavljati cjelinu i da je najizražajnija glava. Toj je temi posvećena čitava jedna dvorana u Tate Modern. Tu se može vidjeti "Glava usnula djeteta" iz 1908., od posve bijelog mramora.

Rumunjske narodne priče nadahnule su ga da napravi brončani kip "Maiastra" (1922.), pticu s čudesnim zlaćanim perjem i čarobnim pjevom. Temi ptice posvetio je tridesetak djela, među kojima je i "Ptica u prostoru", glatko brončano pero koje se dostojanstveno i s lakoćom uzdiže prema nebu.

(Hina) xvrad ybnš