54.159.30.26 US
 

Buđenje terorizma u regiji: Prijeti li Hrvatskoj opasnost militantnog džihadizma?

Piše: R.I.C.
utorak, 26.5.2015. 19:49
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: FAH, Facebook (Specijalna jedinica policije Republike srpske - SJP), video: YouTube/morel.si

TERORISTIČKI napadi postali su svakodnevna realnost kriznih žarišta diljem svijeta. Od Kenije, Libije, Egipta, Izraela, Sirije i Iraka, pa sve do Ukrajine, samoubilački napadi i terorističke akcije iz dana u dan pune naslovnice svjetskih medija. Pošast terorizma nije zaobišla ni Europu, kao što su pokazale ovogodišnje tragedije Charlie Hebdoa u Parizu, ali i one mnogo bliže Hrvatskoj, u Makedoniji te Bosni i Hercegovini.

Tri napadača i 17 žrtava ubijeno je u tri dana nasilja koje je počelo 7. siječnja napadom na urede pariškog satiričkog tjednika Charlie Hebdo. Nekoliko mjeseci kasnije, na red je došao bosanskohercegovački grad Zvornik, kada je 24-godišnji Nerdin Ibrić u napadu na policijsku postaju usmrtio jednoga, a ranio dvojicu policajaca, nakon čega je i sam ubijen.

Niti mjesec dana nakon krvavog pohoda u Zvorniku, 9. i 10. svibnja u makedonskom gradu Kumanovu ubijene su 22 osobe - osam policajaca i 14 terorista. Prema navodima makedonskog veleposlanstva u Zagrebu, u Kumanovo se infiltrirala militantna grupa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), koja je ušla u Makedoniju s ciljem napada na državne institucije i strateške ciljeve u Makedoniji, s namjerom stvaranja straha i nesigurnosti. Napadi su trebali početi sredinom svibnja, navodi veleposlanstvo. Makedonske vlasti naglašavaju da je sigurnosna prijetnja uklonjena, ali da je i dalje potrebna budnost. 

S obzirom na jačanje ekstremističkih pokreta te povećanje napetosti među etničkim zajednicama diljem Europe, opravdano je zapitati se prijeti li možda bosansko-hercegovački, makedonski ili pariški scenarij i Hrvatskoj?

Ekstremisti u Hrvatskoj malobrojni i nehomogeni

Hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) 30. kolovoza 2014. godine po prvi je put objavila javno izvješće, putem kojega je odlučila približiti složeni skup djelatnosti kojima se bavi široj javnosti. U tom izvješću se navodi kako su "ekstremističke skupine u RH su malobrojne i nehomogene te nemaju značajniji potencijal djelovanja".

"Kao posljedica gospodarske krize prisutan je porast ekstremizma u cijeloj Europi. Povećane su i napetosti među etničkim zajednicama, a ekstremističke organizacije svoje djelovanja nastoje legalizirati osnivanjem političkih stranaka.

Iako je zabilježen trend porasta nasilja, huliganizma i ekstremističke retorike, ekstremističke skupine u RH su malobrojne i nehomogene te nemaju značajniji potencijal djelovanja. U tom kontekstu, njihove aktivnosti uglavnom provode pojedinci koji zlorabe legalno političko djelovanje ili okupljanja za promoviranje svojih stavova ili izazivanje nasilja. Evidentiran je trend uspostave kontakata i suradnje između ekstremističkih skupina u RH i regiji sa sličnim skupinama u Europi", upozoravaju iz SOA-e.

Džihadisti Hrvatsku koriste kao tranzitno područje

U povijesnom izvješću SOA-e problematizira se i pitanje boraca iz regije koji sudjeluju u sukobima na Bliskome istoku. Upozorava se kako je "trend prihvaćanja radikalnog tumačenja islama u državama jugoistočne Europe u porastu", a ističe se i kako u Hrvatskoj još nisu identificirane osobe koje su se borile ili se bore u redovima džihadista.

"Trend prihvaćanja radikalnog tumačenja islama u državama jugoistočne Europe dodatno osnažuje izrazito loša ekonomska situacija te pojava određenog broja vjerskih službenika u državama u okruženju koji prihvaćaju i šire radikalne stavove. To je vidljivo i u odlasku brojnih 'džihadista' iz Europe u Siriju i Irak kao boraca u sukobu, u pravilu, kao pripadnika radikalnih islamističkih skupina. Jedan od sigurnosnih izazova zadnjih nekoliko godina jest pitanje 'džihadista' koji su podrijetlom iz država jugoistoka Europe. Od 2012. godine u sukobima u Siriji, a kasnije i u Iraku, sudjelovalo je više stotina boraca iz država hrvatskog susjedstva. Pri tome su neki od njih pripadnici najradikalnijih islamističkih skupina koje se bore na tom području

Zasad nisu identificirane osobe koje žive u RH, a borile su se ili bore u 'džihadističkim' postrojbama. Međutim, 'džihadisti' hrvatski teritorij koriste kao tranzitno područje prilikom odlaska ili povratka.
Nakon duljeg trenda odlazaka boraca u 'džihadističke' skupine zapaža se i njihov povratak u matične države gdje oni predstavljaju značajan sigurnosni rizik. Riječ je o osobama koje su sudjelovanjem u oružanom sukobu dodatno radikalizirane, traumatizirane ratnim iskustvima i obučene za oružanu borbu. Ovi sukobi u posljednje vrijeme privlače i izvjesni broj žena koje sklapanjem šerijatskih brakova s 'džihadističkim' borcima odlaze u područje sukoba kao njihova potpora. Pristalice 'džihada' aktivni su u korištenju interneta i društvenih mreža za širenje ekstremističkih stavova i privlačenje istomišljenika", ističe se u prvom javnom dokumentu SOA-e.

Javni Dokument Soa 2014

S obzirom na eskalaciju ekstremističkog nasilja u 2015. godini, osobito u kontekstu uže regije, Index se za komentar obratio Ministarstvima unutarnjih poslova, Ministarstvima obrane i obavještajnim službama Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Kosova, Republike Srpske i Hrvatske.

Na upite koje smo odaslali 10. svibnja hrvatske institucije i službe odgovorile su u roku od 24 sata, a iscrpne odgovore uspjeli smo dobiti i od slovenskoga MUP-a te od MUP-a Republike Srpske. Ostatak regionalnih institucija i službi Index su uputili na druge adrese te se njihovi odgovori još uvijek očekuju.

SOA za Index: Ne komentiramo sigurnosno-obavještajna postupanja

"Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem sveobuhvatnom upitu i interesu za rad SOA-e. Ovim putem Vas izvješćujemo kako SOA, iz sigurnosnih i zakonskih razloga, ne komentira sigurnosno-obavještajna postupanja iz svoje nadležnosti niti svoje sposobnosti.

Što se tiče uloge SOA-e u prevenciji i suzbijanju terorizma, slobodni smo Vam napomenuti kako Republika Hrvatska ima Nacionalnu strategiju za prevenciju i suzbijanje terorizma (NN 139/08, http://www.propisi.hr/print.php?id=8677) temeljem koje je izrađen i Akcijski plan za prevenciju i suzbijanje terorizma (NN  136/12, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_136_2887.html) koji određuje nadležnosti pojedinih tijela (uključujući i SOA-u) u svim fazama protuterorističkih aktivnosti (prevencija, suzbijanje terorizma, zaštita od terorističkog djelovanja, saniranje štete  i oporavak od terorističkog napada)", odgovoreno nam je već 11. svibnja.

Na upite koje smo uputili slovenskome MUP-u odgovor smo zaprimili 12. svibnja, a na pitanja nam je odgovorio Drago Menegalija, predstavnik slovenske policije za odnose s javnošću iz područja kriminaliteta.

Možete  li  nam  opisati preventivno-nadzornu (obavještajnu) komponentu protuterorističkoga djelovanja u Sloveniji?

"Slovenska policija svoj protuteroristički rad temelji na preventivnom djelovanju. Uz preventivno djelovanje na slovenskome teritoriju, na nacionalnoj razini se držimo međunarodno dokazanih najboljih praksi, prilagođenih lokalnim sredinama i slovenskom pravnom sustavu. Policijsko djelovanje je primarno usmjereno na praćenje sigurnosnih trendova, osobito novih oblika i faktora koji ohrabruju pojedince da se radikaliziraju. Ključna je suradnja kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. U današnje vrijeme, djelovanje isključivo na nacionalnoj razini više nije dovoljno. To se ne odnosi samo na otkrivanje sumnjivih procesa i na djelovanje policije, nego i na dioničare, a uključuje i privatni sektor, nevladine organizacije itd.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Sudjelujemo na radionicama i obuci u dobrim europskim praksama Radicalisation Awareness Network (RAN) - Network of Experts on Radicalisation Awareness od 2011. godine, s ciljem razvijanja vještina i metoda pravovremene detekcije i prevencije u slovenskoj policiji.

Na nacionalnoj razini, to smo implementirali kao oruđe za rano prepoznavanje radikalizacije te identifikaciju priprema za odlazak u neko od inozemnih žarišta. RAN projekte proširili smo na sva društvena područja (obrazovanje, društvene znanosti, zatvori, NVO-ovi), a ne samo na sigurnosno područje. Policija i obavještajni sektor ostaju vitalni partneri na području prevencije terorizma. Slovenija pri prikupljanju i procjeni informacija vezanih uz kriminal u obzir uzima moderne trendove koji se primjenjuju na međunarodnoj razini".

Pokazna vježba slovenskih specijalnih jedinica, 2011. godina

Na  koji  način se takvo djelovanje provodi u suradnji s gore navedenim zemljama?

"Međunarodna umreženost i suradnja bitni su aspekti učinkovite prevencije. Terorizam i zločini vezani uz terorizam danas imaju transnacionalni karakter. Upravo je zato nužno da im se i pristupi na transnacionalni način, a nužno je i da segmenti otkrivanja i obavještajnog rada poprime transnacionalni pristup. Bliska i pravovremena suradnja temeljena na solidarnosti i reciprocitetu od vitalne je važnosti.

Takva suradnja implementira se ili u obliku različitih regionalnih inicijativa, ili na osnovi bilateralne suradnje. To vrijedi kako na operativnom, tako i na sistematsko-strateškom području, na kojemu se zemljama koje za time imaju potrebu pomaže da uspostave vlastite nacionalne kapacitete i sposobnosti za učinkovitu prevenciju terorizma. Važan aspekt cjelokupnoga procesa je sveukupni trening i izmjena iskustava.

Upravo iz tog razloga Slovenija je zagovornica jačanja regionalne suradnje, što se vidi i po nizu slovenskih inicijativa regionalnog karaktera, koje su u pravilu otvorene svim zemljama jugoistočne Europe. Dodana vrijednost koja proizlazi iz takvih inicijativa je što im podršku pružaju institucije Europske unije, Ujedinjenih naroda, OSCE-a te ostalih promotera regionalne suradnje poput Police Cooperation Convention for Southeast Europe Secretariata (PCC SEE), Regional Cooperation Councila (RCC) i drugih".

Na  koji  se način nadzire komunikacija na internetu – društvene mreže, portali, web stranice?

"Slovenska policija svjesna je rizika koji proizlaze iz zloporabe interneta. Internet može biti korišten za izvedbu različitih kriminalnih djela, osobito od strane terorizma i terorističkog novačenja. Naš 'nadzor' interneta relativno je ograničen u svojem opsegu. Potrebno je djelovati na uzroke zbog kojih toliko ljudi na internetu pristupa takvim sadržajima. Dodatno, na internetu je linija između privatnosti, slobode govora i sigurnosti veoma tanka. Važno je da iskoristimo internet u svoju korist, tako da putem interneta prenesemo javnosti poruku koja će obeshrabriti ljude i odbiti ih od nasilne radikalizacije koja vodi ka terorizmu. Policija mora poštivati zakone, biti korektna i profesionalna.

Prevencija na internetu je jako važna, a slovenska policija je potpisnica kodeksa 'Internet oko', putem kojega se, uz policiju i ured državnog odvjetnika, u proces prevencije uključuju i mnogi mediji. Na tom forumu, koji vodi Fakultet društvenih znanosti, provodi se niz aktivnosti putem kojih se podiže svijest u privatnom sektoru, medijima, nevladinim organizacijama, a u isto se vrijeme stvara posebna izvještajna platforma putem koje građani mogu prijaviti neprimjerene objave, agresivne sadržaje, dječju pornografiju i slično. Ovo je vjerojatno jedinstven slovenski projekt.

Istaknuli bismo činjenicu kako su ove prakse razvijene da bi se privukla participacija i preuzelo više društvene i pojedinačne odgovornosti u smanjivanju zloporabe interneta, to je usluga koju svi koristimo i trebali bismo se brinuti o njezinoj kvaliteti. Jedno od ključnih pitanja na međunarodnoj razini je kako uključiti administratore, dionike na internetu te web portale. Ne raspolažemo podacima o godišnjem iznosu koji Slovenija odvaja za protuterorističko djelovanje ili pak ne vodimo posebnu evidenciju o tim podacima".

Što  građani  Slovenije mogu učiniti ukoliko i sami primijete sumnjivo djelovanje ili ponašanje sugrađana u svojoj okolini ili na internetu?

"Građani djelovanje ili ponašanje sugrađana u svojoj okolini ili na internetu mogu lako prijaviti policiji, anonimno ili javno. Prijave se mogu uputiti i preko prijavne točke 'Internet oka'", zaključno odgovaraju iz slovenskog MUP-a.

Iz Odjela za odnose s javnošću MUP-a Republike Srpske za Index su kazali kako se regionalna međuagencijska suradnja sastoji u "pravovremenoj razmjeni informacija, čime se unapređuje rad na sprečavanju organiziranja eventualnih terorističkih napada".

Specijalna jedinica policije Republike srpske SJP

MUP Republike Srpske: Blisko surađujemo s agencijama u regiji

"Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske djeluje na cijelom području ovog entiteta. Sama organizacija Ministarstva kao i sistematizacija radnih mjesta je takva da su svi policijski službenici kao i sve organizacijske jedinice Ministarstva dužne poduzimati sve zakonom predviđene aktivnosti u cilju sprečavanja vršenja svih kaznenih djela, a samim tim i kaznenih djela terorizma. Posljednjom sistematizacijom radnih mjesta u MUP-u RS formirana je Uprava za borbu protiv terorizma i ekstremizma. Također, Specijalna jedinica policije u svom sastavu ima antiteroristički tim i svi djeluju sinkronizirano, planski i sukladno "Akcijskom planom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske".

MUP RS blisko surađuje sa svim policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini, ali i u regiji. Suradnja se ogleda u pravovremenoj razmjeni informacija, čime se unapređuje rad na sprečavanju organiziranja eventualnih terorističkih napada".

Ne vrši se nadzor komunikacije na internetu

"Kako suvremene tehnologije dovode do unapređenja djelovanja terorističkih skupina i organizacija MUP RS strateški i organizacijski prati te trendove u borbi protiv terorizma i preventivnom djelovanju. Aktivnosti MUP RS u preventivno-nadzornoj komponenti se ogledaju u prikupljanju, obradi i razmjeni svih informacija koje se mogu dovesti u vezu s terorizmom.

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske ne vrši nadzor komunikacija na internetu, društvenim mrežama, portalima i web stranicama već vrši periodični pregled javno dostupnih sadržaja na internetu. Bilo kakav oblik masovnog presretanja komunikacija u zakonskoj regulativi koju primjenjuje MUP RS nije moguć.

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske kao ministarstvo Vlade Republike Srpske ima svoj ​​godišnji proračun iz kojeg se izdvajaju sredstva za obavljanje svih policijskih poslova i zadataka u koje spada također i borba protiv terorizma", rekli su nam iz Odjela za odnose s javnošću MUP-a RS.
 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije