Budiša o privatizaciji Ine
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HSLS drži da moguća odluka Vlade da se mađarski MOL izabere za strateškog partnera Ine nije "veliki privatizacijski uspjeh, već još jedan promašaj čije će se posljedice vidjeti u idućih nekoliko godina".
Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša, na današnjoj konferenciji za novinare, istaknuo je da će "euforija koja se podigla u Hrvatskoj radi 505 milijuna dolara (financijska ponuda mađarskog MOL-a za 25 posto plus jednu dionicu Ine) brzo splasnuti, kada se shvati da je ta cijena cijena preuzimanja 50, a ne 25 posto".
On tvrdi da mađarski partner takvom kupnjom ostvaruje kontrolu s 50 posto utjecaja, s obzirom na sastav Upravnog i Nadzornog odbora u kojima bi jedan mađarski glas imao težinu pet hrvatskih, zbog čega, naglasio je, hrvatska strana neće moći niti jednu ključnu odluku o restruktuiranju i dokapitalizaciji tvrtke donijeti samostalno.
Ocijenivši da se privatizacija, pogrešno započeta u vrijeme bivše vlasti, nastavlja i u ovoj, Budiša je naglasio da je problem hrvatske privatizacije da je "privatizirana".
Budiša ističe kako je privatizacija bankarskog sektora rezultirala bankama u vlasništvu stranaca koje nemaju interesa za gospodarski razvitak Hrvatske, što se pokazalo u slučaju "Viktora Lenca".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Po njegovim riječima, lošim privatizacijama, sada nafte i plina, a uskoro i elektroprivrede, Hrvatska gubi ono što može biti osnova gospodarskog i društvenog razvitka.
Budiša se požalio što saborski zastupnici nemaju uvid u ugovore o privatizaciji, te najavio da će njegova stranka zatražiti da se o privatizaciji Ine raspravlja u Saboru.
Rekao je da, prema najnovijim podacima, inozemni dug Hrvatske premašuje 18 milijardi američkih dolara te da se očekuje da će do kraja godine biti 20 milijardi, a Hrvatska još nije dosegla razinu proizvodnje koju je imala prije rata. Odluku Ustavnog suda o ukidanju telefonske pretplate ocijenio je pozitivnom.
Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša, na današnjoj konferenciji za novinare, istaknuo je da će "euforija koja se podigla u Hrvatskoj radi 505 milijuna dolara (financijska ponuda mađarskog MOL-a za 25 posto plus jednu dionicu Ine) brzo splasnuti, kada se shvati da je ta cijena cijena preuzimanja 50, a ne 25 posto".
On tvrdi da mađarski partner takvom kupnjom ostvaruje kontrolu s 50 posto utjecaja, s obzirom na sastav Upravnog i Nadzornog odbora u kojima bi jedan mađarski glas imao težinu pet hrvatskih, zbog čega, naglasio je, hrvatska strana neće moći niti jednu ključnu odluku o restruktuiranju i dokapitalizaciji tvrtke donijeti samostalno.
Ocijenivši da se privatizacija, pogrešno započeta u vrijeme bivše vlasti, nastavlja i u ovoj, Budiša je naglasio da je problem hrvatske privatizacije da je "privatizirana".
Budiša ističe kako je privatizacija bankarskog sektora rezultirala bankama u vlasništvu stranaca koje nemaju interesa za gospodarski razvitak Hrvatske, što se pokazalo u slučaju "Viktora Lenca".
Po njegovim riječima, lošim privatizacijama, sada nafte i plina, a uskoro i elektroprivrede, Hrvatska gubi ono što može biti osnova gospodarskog i društvenog razvitka.
Budiša se požalio što saborski zastupnici nemaju uvid u ugovore o privatizaciji, te najavio da će njegova stranka zatražiti da se o privatizaciji Ine raspravlja u Saboru.
Rekao je da, prema najnovijim podacima, inozemni dug Hrvatske premašuje 18 milijardi američkih dolara te da se očekuje da će do kraja godine biti 20 milijardi, a Hrvatska još nije dosegla razinu proizvodnje koju je imala prije rata. Odluku Ustavnog suda o ukidanju telefonske pretplate ocijenio je pozitivnom.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati