Busek o jedinstvenoj zoni slobodne trgovine u JI Europi

Prijedlog o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi ne utječe na individualne odnose tih zemalja s EUom jer se oni grade putem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (EU) ili pristupnih pregovora, izjavio je u srijedu specijalni koordinator Pakta o stabilnosti u jugoistočnoj Europi Erhard Busek.

"Stvaranje zone slobodne trgovine ne utječe na individualne odnose tih zemalja s EU-om jer se ti odnosi grade bilateralno kroz Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju ili kroz pristupne pregovore", za Hinu je izjavio Busek, koji već dugo zagovara jedinstvenu zonu slobodne trgovine.

Busek će u četvrtak u Zagrebu razgovarati s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom o tom prijedlogu.

Upitan s kojim ciljem se predlaže zamjena bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini jednim multilateralnim sporazumom za cijelu regiju Busek je odgovorio: "Cilj nije obnova Jugoslavije, nego poboljšanje trgovinskog i investicijskog okružja u regiji, budući da 31 bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini stvara birokratske prepreke i poslovnim ljudima i vladinim agencijama, posebice carini".

Europska komisija je u dokumentu pod nazivom "zapadni Balkan na putu prema EU-u: konsolidacija stabilnosti i poticanje napretka", usvojenom krajem prošlog tjedna, predložila da se dosadašnji bilateralni sporazumi, koje su međusobno sklopile sve zemlje u regiji, zamijene jednim i da se tako stvori jedinstvena zona slobodne trgovine.

Prema Buseku, tu nije riječ o prijedlogu Pakta o stabilnosti ili Europske komisije, nego Pakt o stabilnosti i Europska komisija "podupiru odluku koju su donijeli ministri trgovine zemalja jugoistočne Europe u lipnju 2005. da se mreža bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini zamijeni jednim sporazumom".

Busek smatra da je to moguće ostvariti i kroz proširenje CEFTA-e (Srednjoeuropska zona slobodne trgovine) - "to je sigurno jedna od opcija", rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Busek predlaže pojednostavljenje postupka primanja u CEFTA-u i to kroz skupno proširenje, u kojem bi preostale zemlje jugoistočne Europe zajedno ušle u organizaciju.

Ranije su uvjeti za ulazak u CEFTA-u bile članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i institucionaliziran oblik odnosa s EU-om, međutim u studenom prošle godine članice CEFTA-e su ublažile kriterije tako da to više nije uvjet.

Premijer Sanader je početkom ovoga tjedna u Bruxellesu izjavio da je je još u kolovozu prošle godine, znajući da Europska komisija priprema prijedlog o zoni slobodne trgovine, predložio da CEFTA ublaži kriterije za članstvo, kako bi u nju ušle i sve zemlje jugoistočne Europe.

"Ta ideja je prihvaćena na sastanku CEFTA-e u Zagrebu i ja sam u prosincu poslao poziv svim zemljama da se uključe u ovu inicijativu. Uskoro ću imati sastanak s rumunjskim premijerom, koji ove godine predsjedava CEFTA-om, kako bismo vidjeli kada ćemo održati sastanak na kojem bi se realizirala ta ideja", rekao je Sanader. U proširenu CEFTA-u, prema tom prijedlogu, ušle bi sve zemlje jugoistočne Europe, plus Moldavija.

CEFTA je svojedobno obuhvaćala i 10 zemalja, koje su u svibnju 2004. godine ušle u EU. Nakon njihova ulaska u CEFTA-i su ostale samo Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, a ako 2007. godine u EU uđu Bugarska i Rumunjska, Hrvatska bi ostala sama.

(Hina) xsv ydj

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara