Čeka li Sloveniju nakon ulaska u EU "postpristupni šok"?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SAMO četrdesetak dana pred ulazak u Europsku uniju u Sloveniji su sve češća upozorenja da povijesni događaj, koji je javnost doživljavala kao prestižnu utrku, ima dvije dimenzije to je dugoročna razvojna šansa, ali bi ljudi na početku mogli biti razočarani negativnim elementima mogućeg "postpristupnog šoka" u vidu veće nezaposlenosti i manjeg rasta plaća, dok većeg pada cijena zbog uklanjanja carinskih barijera i zaštite domaćih proizvođača u prvom trenutku ne treba očekivati.
Glavni je razlog bojazni da Slovenija na ulazak u EU nije stopostotno pripremljena i da ne može izbjeći šokove nekonkurentnosti i malu produktivnost u industriji, ocijenilo je više ekonomista u prilogu koji je objavio "Gospodarski vestnik".
Slovenska produktivnost zaostaje za europskom 18 godina, dodana vrijednost na jedinicu proizvoda iznosi manje od polovice europske, a slično je i drugim pokazateljima, navode ekonomisti. Jedan od rijetkih indikatora koji Sloveniju dovode u europski prosjek je razvijenost mobilne telefonije, a da bi se dostigao standard razvijene Europe bilo bi potrebno 16 godina ostvarivati 2 posto veći gospodarski rast od zemalja-sadašnjih članica, navode eminentni slovenski ekonomisti.
Osim toga, uz teškoće koje je do sada zbog uvozne konkurencije imala prerađivačka i prehrambena industrija, probleme zbog liberalizacije trgovine i nekonkurentnosti mogu očekivati i banke i osiguravajuća društva. Samo Nova Ljubljanska banka ima tehnološki višak od 350 zaposlenih. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Jože Damijan tvrdi da je slovenski bankarsko-financijski sustav "pretpotopan" ako se usporedi s europskim i da je jedan od krivaca za slabu prestrukturiranost gospodarstva, a jedan drugi ekonomist slabost vidi u "sklerotičnim" menadžerskim strukturama koje nisu omogućavale razvoj i poduzetnički duh.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Opasnost prijeti i domaćim trgovcima koji su do sada imali skoro monopolni položaj, na primjer trgovačkom lancu "Mercator", jer je npr. njemački Lidl najavio da će u Sloveniji otvoriti dvadesetak diskontnih trgovina i u njima vjerojatno neće imati 70 posto slovenske robe kao domaći lanac. No, dodaju ekonomisti u "Gospodarskom vestniku", nagli pad cijena zbog strane konkurencije ne treba očekivati osim u sektorima gdje već postoji velikam konkurencija, barem ne na kratak rok.
Na dugi rok ulazak države u EU će svakako biti pozitivan, mišljenje je Janeza Šuštaršiča, direktora vladina ureda za makroekonomske analize i razvoj. Sam ulazak u EU po njegovoj će ocjeni omogućiti da rast društvenog proizvoda bude veći za 0,5 postotne točke. Oni koji se ne boje postpristupnog šoka ukazuju i na slučajeve više malih poduzeća koja su ulagala u razvoj i danas su konkurentna na europskom tržištu, a tamo nemaju problema niti slovenske farmaceutske tvrtke, ni elektro i metaloprerađivačka industrija.
Slovenski ekonomisti uz kadrovsku obnovu i veće ulaganje u razvoj i istraživanja, kako bi se povećala dodana vrijednost u proizvodima, navode da bi se moglo pokazati kako je i turizam velika slovenska razvojna šansa jer je riječ o "uspavanoj princezi", za razliku od špediterske djelatnosti i prijevoza koji su se forsirali, a u kojima je sada po nekim podacima ugroženo 1.600 radnih mjesta.
Glavni je razlog bojazni da Slovenija na ulazak u EU nije stopostotno pripremljena i da ne može izbjeći šokove nekonkurentnosti i malu produktivnost u industriji, ocijenilo je više ekonomista u prilogu koji je objavio "Gospodarski vestnik".
Slovenska produktivnost zaostaje za europskom 18 godina, dodana vrijednost na jedinicu proizvoda iznosi manje od polovice europske, a slično je i drugim pokazateljima, navode ekonomisti. Jedan od rijetkih indikatora koji Sloveniju dovode u europski prosjek je razvijenost mobilne telefonije, a da bi se dostigao standard razvijene Europe bilo bi potrebno 16 godina ostvarivati 2 posto veći gospodarski rast od zemalja-sadašnjih članica, navode eminentni slovenski ekonomisti.
Osim toga, uz teškoće koje je do sada zbog uvozne konkurencije imala prerađivačka i prehrambena industrija, probleme zbog liberalizacije trgovine i nekonkurentnosti mogu očekivati i banke i osiguravajuća društva. Samo Nova Ljubljanska banka ima tehnološki višak od 350 zaposlenih. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Jože Damijan tvrdi da je slovenski bankarsko-financijski sustav "pretpotopan" ako se usporedi s europskim i da je jedan od krivaca za slabu prestrukturiranost gospodarstva, a jedan drugi ekonomist slabost vidi u "sklerotičnim" menadžerskim strukturama koje nisu omogućavale razvoj i poduzetnički duh.
Opasnost prijeti i domaćim trgovcima koji su do sada imali skoro monopolni položaj, na primjer trgovačkom lancu "Mercator", jer je npr. njemački Lidl najavio da će u Sloveniji otvoriti dvadesetak diskontnih trgovina i u njima vjerojatno neće imati 70 posto slovenske robe kao domaći lanac. No, dodaju ekonomisti u "Gospodarskom vestniku", nagli pad cijena zbog strane konkurencije ne treba očekivati osim u sektorima gdje već postoji velikam konkurencija, barem ne na kratak rok.
Na dugi rok ulazak države u EU će svakako biti pozitivan, mišljenje je Janeza Šuštaršiča, direktora vladina ureda za makroekonomske analize i razvoj. Sam ulazak u EU po njegovoj će ocjeni omogućiti da rast društvenog proizvoda bude veći za 0,5 postotne točke. Oni koji se ne boje postpristupnog šoka ukazuju i na slučajeve više malih poduzeća koja su ulagala u razvoj i danas su konkurentna na europskom tržištu, a tamo nemaju problema niti slovenske farmaceutske tvrtke, ni elektro i metaloprerađivačka industrija.
Slovenski ekonomisti uz kadrovsku obnovu i veće ulaganje u razvoj i istraživanja, kako bi se povećala dodana vrijednost u proizvodima, navode da bi se moglo pokazati kako je i turizam velika slovenska razvojna šansa jer je riječ o "uspavanoj princezi", za razliku od špediterske djelatnosti i prijevoza koji su se forsirali, a u kojima je sada po nekim podacima ugroženo 1.600 radnih mjesta.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati