54.166.89.1 US
 

Četvrti saziv Hrvatskog sabora završio mandat

Piše:
petak, 17.10.2003. 14:43
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

HRVATSKI sabor donio je danas odluku o samoraspuštanju čime je nakon nepune četiri godine rada, četvrti saborski saziv od osamostaljenja Hrvatske završio svoj mandat.

Četvrti saziv Sabora konstituiran je 2. veljače 2000., a parlamentarni izbori za novi, peti saziv parlamenta, održat će se 23. studenoga ove godine.

Odluka o raspuštanju Sabora stupa na snagu danom donošenja, dakle danas.

Brojne zahvale i isprike saborskih zastupnika popratile su odluku o samoraspuštanju saziva Hrvatskog sabora.

Zastupnici su u raspravi o raspuštanju Sabora jedni drugima zahvalili na druženju i suradnji, unatoč neslaganjima i često povišenim tonovima, koji su se, kako su rekli, ponekad i protivno dobrim parlamentarnim običajima, mogli čuti u Velikoj vijećnici.

I dok je dio zastupnika spominjao opsežan posao koji je saziv obavio, drugi su upozoravali da veći dio obećanja dan biračima pred izbore 2000. Sabor nije ispunio. Veći dio njih ipak se slaže da je i ponekad prežestoka politička borba u sabornici bila u okviru demokratskih standarda, uz poštivanje nacionalnih interesa, te da su učinjeni veliki napori za političku, gospodarsku i demokratsku stabilnost države.

Kao negativnosti proteklog saziva Hrvatskog sabora u raspravi je najčešće isticano da su mnogi bitni zakoni prihvaćani pukim dizanjem ruku "kao na tekućoj vrpci".

Rasprava je obilovala i međusobnim isprikama zastupnika.

Tako se Ante Kovačević (HKDU) ispričao svim zastupnicima koje je uvrijedio, rekavši da nije bilo namjerno, a istodobno je naglasio da oprašta svima koji su njega uvrijedili.

Nezavisni Ivo Lončar, koji se u nekoliko navrata verbalno sukobio s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem, "zahvalio" je Tomčiću što je na nj "tri puta slao saborsku stražu".

Odluci o raspuštanju saziva Hrvatskog sabora oštro se usprotivio Zlatko Canjuga (HND), istaknuvši da se Sabor u povijesti samoraspuštao isključivo onda kad nije mogao funkcionirati. "Ovako je izvršnoj vlasti prepušteno da četiri i pol mjeseca radi što hoće", kazao je Canjuga.

Suprotno je mislio zastupnik Ljubo Ćesić Rojs, ocijenivši da se Sabor, s obzirom na postignute rezultate, trebao samoraspustiti još prije tri godine. "Ništa mi nismo uspjeli napraviti", ustvrdio je Rojs, pozivajući kolege koji nisu sudjelovali u saborskim raspravama da vrate plaće koje su primili kao zastupnici i da ih "podjele sirotinji".

Zastupnicima se, na kraju zasjedanja, obratio predsjednik Tomčić, koji je za zadnju raspravu sadašnjega saziva kazao da je puna dobra ozračja, žaleći što toga nije bilo do sada.

Sabor je u sadašnjem sazivu obavio opsežan posao, a o njegovoj kvaliteti neka prosudi javnost, zaključio je Tomčić.

Osvrt

Saborska je statistika zabilježila da je od konstituiranja taj saziv u ukupno 336 radnih dana odradio oko 1330 točaka dnevnog reda, od čega 623 zakona (66 posto po hitnom postupku).

Čak 39 posto zakona donijeto je jednoglasno, uglavnom se to odnosi na zakone iz paketa EU zakona.

Donijete su i 472 odluke, te gotovo 200 deklaracija i rezolucija, među kojima i Deklaracija o Domovinskom ratu.

Iako se na prvi pogled čini da četvrti saziv, za razliku od prijašnjih, nije pred sobom imao tako atraktivne i sudbnosne teme, vjerni kroničari događaja na Markovom trgu bilježe da je taj saziv ratificirao Sporazum o stabilizciji i priduživanju Hrvatske Europskoj uniji, da je po prvi put raspravljao o haškim optužnicama zbog događaja u Domovinskom ratu zbog kojih se tresla tadašnja Vlada, da je izglasovao ustavne promjene koje su Hrvatsku iz polupredsjedničkog uvele u parlamentarni sustav.

Mijenjajući Ustav u dva navrata u samo nekoliko mjeseci Sabor je, u proljeće 2001., ukinuo i Županijski dom te tako, nakon osam godina dvodomnosti, postao jednodoman.

Iako je četvrti saziv Sabora stvorio zakonski okvir za prihvaćanje europskih standarda, njegov je rad i rasprave u bitnome odredila suradnja Hrvatske i Haškog suda.

Haške optužnice adresirane na generale Antu Gotovinu, Rahima Ademija i Janka Bobetka pokazale su se najvećim parlamentarnim iskušenjima za premijera Račana i višestranačku koaliciju.

Naime, srpanjska rasprava o haškim optužnicama 2001. stvorila je prve ozbiljne trzavice u tada ključnim koalicijskim strankama - HSLS-u i SDP-u.

Prošlogodišnja saborska rasprava o ratifikaciji sporazuma o NE Krško sa Slovenijom potvrdila je ozbiljnost tih trzavica i dovela do odlaska HSLS-a u oporbu te stvaranja nove stranke - Libre.

Raslojavanje stranaka jedna je od posebnosti ovog saziva.

Nakon što je čitavo desetljeće vladao parlamentom, HDZ je 2000. postao oporbenom strankom, čiji je broj zastupnika, od početnog 46, spao na 33.

Prvo su iz stranke otišli Mate Granić i Vesna Škare- Ožbolt, koji su osnovali DC, potom se Manolićevom HND-u priključio Zlatko Canjuga, a Ivić Pašalić okupio je vlastitu stranku HB. HDZ-ovac iz Rijeke Dario Vukić priključio se HIP-u.

Uz Ivića Pašalića vezan je saborski presedan - vladajući su po prvi put automatski odbili potvrditi nekog dužnosnika na prijedlog njegove stranke. Pašalić je, naime, trebao postati potpredsjednik Sabora, čemu se većina usprotivila, pa je, nakon dugog natezanja, na njegovo mjesto HDZ pristao predložiti Ivicu Kostovića.

Prvi saziv u trećem tisućljeću napravio je i tehnološki iskorak - u Veliku je vijećnicu nakon desetljeća najava napokon uvedeno elektroničko glasovanje.

Kao i prijašnji, i četvrti saziv imao je zastupnike koje je javnost zapamtila po aktivnom radu i čestim istupima. Uz vječno prisutne Matu Arlovića (SDP) i Vladimira Šeksa (HDZ), govornicu su često koristili Damir Kajin (IDS), Jadranka Kosor (HDZ), HSLS-ovci Željko Glavan, Dorica Nikolić i Joško Kontić, Tonči Tadić (HSP), ali i Anto Kovačević i Ljubo Ćesić-Rojs.

Dvojica posljednjih ostat će zapamćeni i po svojim osebujnim stilovima, i čestim opomenama, ali i po Kovačevićevoj seksističkoj uvredi HNS-ovki Vesni Pusić - "Ti si za madraca, a ne za mudraca".

Rojsove dosjetke teško je pobrojati, ali jedna od upečatljivijih svakako je "Reva ja ko magarac, ako autocesta dođe do Splita do 2005."

Galeriju šutljivih, dakle zastupnika koji nisu javnosti iznosili svoje stavove, predvode SDP-ovci, posebice zastupnice Branka Baletić i Dijana Čizmadija.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije