CIKLON, uragan i tajfun različita su imena za isti meteorološki fenomen, odnosno najsilovitiju pojavu tropskih depresija, jačine i do 200 kilotona, ili deset puta više od bombe bačene na Hiroshimu.

Ta strašna, rušilačka i ponekad smrtonosna pojava prijeti samo u stanovito doba godine: primjerice, od siječnja do ožujka u Indijskom oceanu gdje ga zovu tajfun, ili od lipnja do studenoga na zapadnom Atlantiku gdje ga nazivaju uraganom i ciklonom.

Tajfun, uragan i ciklon nastaju i zadržavaju se samo na toplim morima, odnosno u tropima. Nastaju kada je temperatura mora najmanje 27 stupnjeva Celzija na dubini od 80 metara, a zrak u visokim slojevima atmosfere je hladan.

Vrući zrak, koji je lakši, diže se i uvlači u sebe vlagu, zbog čega nastaju oblaci. Vjetrovi se dižu u visinu i vrte oblake u krug oko srazmjerno mirnog područja koje se zove "središte ciklona".

Tropski cikloni koji se kreću brzinom od 20 do 25 kilometara mogu imati promjer od tristo do tisuću kilometara. Mogu zahvatiti područje od više tisuća kilometara, a traju oko tjedan dana. Brzina vjetrova u vrtlogu može iznostiti i do 300 kilometara na sat.

Kako uragan crpi svoju snagu iz topline mora, ono se ohladi nakon njegova prolaska. Tako ciklon ima ulogu golemog "ventila" preko kojeg se oslobađa višak energije nagomilane u tropskim oceanskim područjima.

Premda se putanja uragana prati putem satelita od časa njegova nastanka, ona se ne može s točnošću predvidjeti. Naime, on može promijeniti smjer pa čak i dvaput proći istim područjem.

Za usporedbu, tornado isto ima veliku rušilačku snagu i vrtložna je pojava, ali ima lokalne značajke i puno je manji od uragana.