Corriere della Sera: Izbrisani istarski Talijani
Tekst se nastavlja ispod oglasa
TALIJANSKI dnevnik "Corriere della Sera" objavio je u petak tekst s početkom na prvoj stranici pod naslovom "Izbrisani istarski Talijani" u kojem tvrdi da je nacionalizam u Hrvatskoj i Sloveniji doveo do brisanja talijanskih imena u Istri.
Reporter Gian Antonio Stella piše iz Pirana i iznosi slučajeve koje on drži primjerima slovenskog i hrvatskog prisvajanja nekih talijanskih imena iz prošlosti. Kao primjere navodi skladatelja Giuseppea Tartinija "koji je postao Josip" ili "talijanski intelektualac XVI. stoljeća", zatim navodi Francesca Patrizija, rođenoga na Chersu (Cresu) "koga se danas naziva Franom Petrićem", ili Giovannija Lupisa, riječkoga izumitelja torpeda, "s kojim se danas maše kao Ivanom Lupisom, te koparskog liječnika Santoria Santoria, koji je prekršten u Svetinu".
List piše kako se očekivalo da će s osamostaljenjem Slovenije i Hrvatske od Jugoslavije i slobodnim izborima "u tim zemljama zavladati demokracija".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Pad komunizma, slobodni izbori, tržišna ekonomija, trka u Europsku uniju, nisu, međutim, bili praćeni većim štovanjem manjina. Nasuprot, na stranu što su dugo bili na vlasti, pod novom kožom, stari komunisti s liftingom kao Milan Kučan u Ljubljani i Franjo Tuđman u Zagrebu, potvrđivanje slovenskog i hrvatskog identiteta doveli su koji put do pretjerivanja u nacionalističkom deliriju", piše "Corriere della Sera".
List iznosi podatke o smanjenju broja pripadnika talijanske manjine u Sloveniji i Hrvatskoj."Corriere della Sera" navodi da je prema popisima iz 1991. i 2002 u Hrvatskoj 1991. bilo 21.303 Talijana, a u Sloveniji 3.064 dok se prema podacima iz 2002. u Hrvatskoj izjasnilo pripadnikom talijanske narodnosti 19.636 osoba, a u Sloveniji 2.258.
Reporter Gian Antonio Stella piše iz Pirana i iznosi slučajeve koje on drži primjerima slovenskog i hrvatskog prisvajanja nekih talijanskih imena iz prošlosti. Kao primjere navodi skladatelja Giuseppea Tartinija "koji je postao Josip" ili "talijanski intelektualac XVI. stoljeća", zatim navodi Francesca Patrizija, rođenoga na Chersu (Cresu) "koga se danas naziva Franom Petrićem", ili Giovannija Lupisa, riječkoga izumitelja torpeda, "s kojim se danas maše kao Ivanom Lupisom, te koparskog liječnika Santoria Santoria, koji je prekršten u Svetinu".
List piše kako se očekivalo da će s osamostaljenjem Slovenije i Hrvatske od Jugoslavije i slobodnim izborima "u tim zemljama zavladati demokracija".
"Pad komunizma, slobodni izbori, tržišna ekonomija, trka u Europsku uniju, nisu, međutim, bili praćeni većim štovanjem manjina. Nasuprot, na stranu što su dugo bili na vlasti, pod novom kožom, stari komunisti s liftingom kao Milan Kučan u Ljubljani i Franjo Tuđman u Zagrebu, potvrđivanje slovenskog i hrvatskog identiteta doveli su koji put do pretjerivanja u nacionalističkom deliriju", piše "Corriere della Sera".
List iznosi podatke o smanjenju broja pripadnika talijanske manjine u Sloveniji i Hrvatskoj."Corriere della Sera" navodi da je prema popisima iz 1991. i 2002 u Hrvatskoj 1991. bilo 21.303 Talijana, a u Sloveniji 3.064 dok se prema podacima iz 2002. u Hrvatskoj izjasnilo pripadnikom talijanske narodnosti 19.636 osoba, a u Sloveniji 2.258.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati