54.90.92.204 US
 

Crkvenac: Zaduženost zabrinjavajuća, ali spremni smo servisirati dug

Piše:
petak, 12.9.2003. 11:56
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

ZADUŽENOST Hrvatske narasla je do zabrinjavajuće mjere, ali je država spremna sve dugove servisirati jer je likvidna i solventna i takvom može ostati u narednom razdoblju ako se više posvetimo izvozu, rekao je danas ministar financija Mato Crkvenac u saborskoj raspravi o Vladinu izvješću o državnom dugu i inozemnoj zaduženosti.

Ministar Crkvenac istaknuo je da pri postojećoj razini ukupnog inozemnog duga, od 19,2 milijarde američkih dolara, od čega udio države u tom dugu iznosi 7,3 milijarde, ne postoji problem njegova servisiranja, ali i upozorio na nepovoljan trend povećanja inozemnog duga u deficitu platne bilance.

"Taj je trend zabrinjavajući i može voditi povećanju izloženosti Hrvatske po tom pitanju", dodao je.

Crkvenac je naglasio da uspješnost ekonomske politike, a time i vraćanje duga, u najvećoj mjeri ovisi o uspješnoj izvoznoj politici i poticanju izvoza, izrazivši mišljenje da će po pitanju platne bilance ova godina biti bolja nego prošla.

"Istina je da Vlada, ali ni gospodarski subjekti, ne čine dovoljno na poticanju izvoza, ali svi bi morali leći i buditi se razmišljajući koliko su učinili za izvoz jer je to najvažnije pitanje za razvoj Hrvatske", poručio je.

"Zbog stjecanja prihoda svi se lako slože kada treba uvoziti, pa i neki političari koji tako grade pozicije na lokalnim razinama, ali ništa ne čine po pitanju izvoza", rekao je Crkvenac, upozorivši da "mentalitet zarade i biznisa" negativno utječe na izvoz.

Prema procjenama HNB-a, vanjski dug države do kraja godine mogao bi narasti do 20,8 milijardi dolara, a ukupni javni dug od 96,4 milijarde ili 50,8 BDP-a u narednom razdoblju neće biti veći od 52 posto BDP-a, naglasio je Crkvenac.

Ustvrdio je da će deficit platne bilance u ovoj godini iznositi 7,1 posto u udjelu BDP-a, a uz transakciju Ine 6,1 posto, dok je lani iznosio 7,2 posto. No, istaknuo je kako postoje uvjeti da se u iduće dvije godine taj deficit smanji na 5, pa čak i na 4 posto 2005.

Govoreći o tome gdje je utrošen novac od zaduživanja Crkvenac je rekao da je nešto više od jedne trećine državnog duga potrošeno na podmirivanje dugova zbog sanacije ratnih stradanja i "gospodarskih dubioza", četvrtina je otišla na deficit proračuna i financiranje potrošnje, a na razvoj i investicije više od trećine.

Istaknuo je da je Vlada predložila 19 mjera kojima želi potaknuti gospodarski razvoj i tako uspješno vraćati dug, prije svega smanjenje proračuna i poticanje izvoza kroz osnivanje Agencije za izvoz, stimuliranje proizvoda za izvoz, povećanje konkurentnosti. Vlada je na taj način, dodao je, naglasila svu važnost i ozbiljnost koju pridaje problemu zaduživanja.

Ministar Crkvenac naveo je osam glavnih uzroka koji su primorali državu na zaduživanje.

Jedan od većih uzroka je promjena intervalutarnih tečajeva, odnosno promjene odnosa kune spram dolara i eura, koje su, tvrdi Crkvenac, u prošloj i ovoj godini Hrvatsku koštale oko 2,5 milijarde dolara.

Nužnost zaduživanja uvelike su uzrokovale posljedice rata i obnove, pri čemu, istaknuo je, Hrvatska nije dobila nikakvu međunarodnu pomoć. Crkvenac je izvijestio da je u zadnjih nekoliko godina za pokrivanje troškova zbog ratnih stradanja iz proračuna izdvojeno oko osam milijardi kuna.

Dodao je da je porast zaduživanja posljedica i promašene privatizacije sredinom 90-ih, koja je uzrokovala masovnu pojavu neplaćanja i nelikvidnosti, a čije je negativne rezultate morala sanirati država kroz inozemno zaduživanje jer iz domaćih resursa to nije mogla učiniti. Spomenuo je oko 9,5 milijardi kuna naslijeđenog duga, 2,5 milijarde duga štedišama propalih banaka, 700 milijuna kuna za restruktuiranje poduzeća i drugo.

Mnogo novca, kaže Crkvenac, utrošeno je i na oživljavanje gospodarstva i rješavanje problema nezaposlenosti, dodavši da je uz stopu rasta od pet posto, u odnosu na 2000. nezaposlenost danas došla u omjer od 100:58.

Velika ulaganja iziskivala je i liberalizacija tržišta, te reforme u vojsci i pravosuđu, preniska razina stranog investiranja u Hrvatsku, negativni proces deindustrijalizacije, zaključio je.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije