Izgledi Hrvatske da zaključi novi standby aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom dobri su, ali neuspjeh u pregovorima ne bi bio težak problem, rekla je u utorak u Washingtonu državna tajnica u hrvatskom Ministarstvu financija Martina Dalić.

Hrvatsko izaslanstvo, u kojem je bila i Dalić, razgovaralo je prošli vikend u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) o novom stand-by aranžmanu MMF-a i Hrvatske.

"Mislim da ti razgovori teku dobro i da su izgledi da budu uspješni vrlo dobri," rekla je Dalić za Hinu.

Izaslanstvo MMF-a posjetit će Hrvatsku 18. svibnja i razgovori bi se u optimističnu ozračju mogli dovršiti u svibnju, a o novom aranžmanu odlučit će Odbor direktora MMF-a u lipnju.

Novi bi kao i prijašnja dva bio "aranžman opreza" i Hrvatska na temelju njega ne bi povlačila novac. Njime bi MMF hrvatskoj gospodarskoj politici i položaju Hrvatske na međunarodnim novčarskim tržištima dao potporu vjerodostojnosti.

Hrvatska se nije uspjela držati svih dogovorenih kriterija iz prošlogodišnjeg stand-by aranžmana s MMF-om, ostvarivši proračunski manjak od 5,6 posto brutodomaćeg proizvoda što može otežati zaključivanje novoga ugovora.

Na pitanje što ako aranžman ne bude dogovoren, Dalić je odgovorila: "Ako se i ne postigne dogovor, to neće biti kraj svijeta, niti će biti ikakva dramatična sloma."

Ona je, međutim, naglasila kako Hrvatskoj treba aranžman napose zato što nastoji ući u Europsku uniju koja se i sama oslanja na ocjene i savjete i MMF-a i Svjetske banke. "Mislim da ćemo put koji je pred nama u iduće dvije godine lakše proći s Fondom nego bez njega", kazala je Dalić.

S EU-om ćemo mnogo brže i lakše pregovarati potpišemo li aranžmane i budemo li surađivali s tim dvjema ustanovama", rekla je Dalić, dodavši da će ti aranžmani i suradnja biti uspješni ako Hrvatska bude sama uklanjala teškoće i provodila nužne reforme.

MMF je u pregovorima o novom stand-by aranžmanu već pozdravio novi hrvatski proračun za 2004. po kojem bi manjak bio 4,5 posto BDP-a, ali je upozorio da Hrvatska treba hitno stabilizirati inozemni dug na razini od 76 posto BDP-a dosegnutoj potkraj 2003. te da on ne bi smio relativno dalje rasti.

Hrvatsko je izaslanstvo u Svjetskoj banci razgovaralo s potpredsjednikom za Europu Shigeom Katsuom i direktorom skupštine u kojoj je i Hrvatska Edom Melkertom.

Bilo je riječi o zajmovima Hrvatskoj u okviru programa PAL za potporu reformama koje Hrvatska kani poduzeti u postupku priključivanja Europskoj uniji.

Razmatrana je suradnja od 2004. do 2007. u potpori reformama pravosuđa, javnih financija, uprave, privatizacije i reformama koje bi trebale potaknuti gospodarsku konkurentnost.

Pregovori su tek na početku i za sada zajmovi nisu točno određeni. Početna pregovaračka svota za PAL je 200 milijuna dolara, ali će u konačnici ovisiti o dosegu hrvatskih reforma. Zajmovi PAL-a idu u proračun, njima bi se plaćali deficiti što nastaju zbog reforma i oni bi trebali pridonijeti stabilnosti hrvatskoga vanjskog duga jer su znatno povoljniji nego komercijalni, rekla je Dalić.

Bilo je govora i o investicijskim zajmovima Svjetske banke za posebne projekte u infrastrukturi, lokalnoj samoupravi, obrazovanju, zdravstvu i poljoprivredi.

(Hina) xsl ybs