54.158.99.141 US
 

Deset budućih članica EU u srijedu u Ateni postaju promatrači

Piše:
utorak, 15.4.2003. 09:09
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

DESET zemalja kandidata za članstvo u Europskoj uniji, uglavnom iz srednje i istočne Europe, potpisat će u srijedu u Ateni Sporazum o pristupanju, te time steći status "promatrača" i nepovratno izmijeniti prirodu Europske unije.

Šefovi država ili vlada deset zemalja, koje bi 1. svibnja 2004. godine trebale postati i punopravnim članicama Unije, te čelnici petnaest sadašnjih članica, potpisat će Sporazum na svečanosti u podnožju atenske Akropole.

Domaćin svečanosti grčki premijer Costas Simitis, čija zemlja trenutno predsjeda EU, ocijenio je da je riječ o "povijesnom" događaju koji jamči "mirnu, stabilnu i naprednu budućnost" europskom kontinentu.

"Imam čast i zadovoljstvo pozvati vas u Atenu na povijesnu svečanost potpisivanja Sporazuma o pristupanju. Proširena Unija jamči mirnu, stabilnu i naprednu budućnost za sve svoje članice i susjede", rekao je Simitis u pozivu koji je uputio sudionicima svečanosti.

Svečanost potpisivanja sporazuma trebala bi trajati nešto više od dva sata, a predviđeno je da predstavnici svih 25 zemalja, abecednim redoslijedom, održe trominutne govore i zatim svečano potpišu Sporazum.

Deset zemalja kandidata - Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija, Litva, Latvija, Estonija, Malta i Cipar - potpisivanjem Sporazuma dobit će status promatrača u Europskoj uniji.

Takav status znači da će njihovi predstavnici imati pravo sudjelovanja na pripremnim sastancima za sjednice Europskog vijeća i Vijeća ministara.

Isto tako, od svibnja bi promatrači iz deset zemalja trebali sudjelovati u radu Europskog parlamenta, a Europska komisija bi trebala pozivati dužnosnike iz budućih članica na pojedine radne sastanke i sastanke odbora.

Prošlog je tjedna Europski parlament većinom glasova podržao proces proširenja EU i time omogućio potpisivanje Sporazuma o pristupanju.

Petsto šezdeset i pet zastupnika Europskog parlamenta glasovalo je o svakoj pojedinoj kandidaturi, a svih je deset zemalja dobilo premoćnu većinu glasova.

Ipak, najmanje je glasova, 498, dobila Češka, dok su najveću potporu, 522 glasa, dobile Latvija, Mađarska i Slovenija.

Potpisivanje Sporazuma o pristupanju samo je jedan korak u dugom i kompliciranom procesu proširenja Europske unije.

Od deset budućih članica, zahtjev za priključenje Uniji najranije su podnijele Malta i Cipar - 1990. godine.

Među osam bivših komunističkih zemalja srednje i istočne Europe, prve su zahtjev podnijele Mađarska i Poljska 1994. godine. Godinu kasnije aplicirale su Slovačka, Latvija, Estonija i Litva, dok su 1996. godine zahtjev podnijele Češka i Slovenija.

Na preporuku Europske komisije iz srpnja 1997. godine, Europsko vijeće je na summitu u Luxembourgu u prosincu iste godine donijelo odluku o pokretanju pregovora o punopravnom članstvu sa šest zemalja - s Mađarskom, Poljskom, Estonijom, Češkom, Slovenijom i Ciprom. Pregovori s tim zemljama počeli su u ožujku 1998. godine.

Pozitivno mišljenje Europske komisije dobile su u listopadu 1999. godine Slovačka, Latvija, Litva i Malta, a u prosincu iste godine Europsko vijeće je na summitu u Luxembourgu donijelo odluku da se i te zemlje priključe prvoj skupini, te su pregovori s njima počeli 2000. godine.

Pregovori s Bugarskom i Rumunjskom, koje su aplicirale za članstvo u EU 1995. godine, također su pokrenuti 2000. godine, ali još uvijek nisu dovršeni.

U listopadu prošle godine Komisija je izvijestila je da je proces pregovora s deset budućih članica dovršen, a to je izvješće ratificiralo i Europsko vijeće na summitu u Kopenhagenu u prosincu 2002. godine, čime je omogućeno atensko potpisivanje Sporazuma o pristupanju.

Uoči svečanog potpisivanja, u srijedu prijepodne, čelnici Unije održat će neformalni sastanak Europskog vijeća na kojem će, kako se očekuje, dominirati teme vezane za stanje u Iraku.

Na sastanku bi trebali sudjelovati jedan od pokretača rata u Iraku, britanski premijer Tony Blair, te dvojica najistaknutijih protivnika ratne opcije - francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schroeder.

Očekuje se da će se u Ateni u srijedu okupiti tisuće antiratnih i antiglobalizacijskih prosvjednika, a cijeli događaj će osiguravati oko 20,000 policajaca.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije