54.162.164.247 US
 

Deseti srednjoeuropski summit počinje u četvrtak u Salzburgu

Piše:
srijeda, 21.5.2003. 10:51
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

DESETI po redu sastanak na vrhu zemalja srednje Europe održat će se u četvrtak i petak u Salzburgu, uz sudjelovanje hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.

Predsjednici 17 zemalja srednje Europe (Albanija, Austrija, BiH, Bugarska, Češka, Hrvatska, Italija, Mađarska, Makedonija, Moldavija, Njemačka, Poljska, Rumunjska, SiCG, Slovačka, Slovenija, Ukrajina) u Salzburgu će razgovarati na temu "Nakon proširenja - budućnost srednje Europe u većoj Europi".

Prvi dio plenarne sjednice 17 predsjednika na navedenu temu održat će se u četvrtak poslijepodne, a drugi u petak ujutro.

Predsjednici će, dakle, razgovarati o regionalnim perspektivama nakon proširenja EU, ulozi postojećih i budućih članica Unije u pružanju pomoći ostalim zemljama srednje Europe u ostvarenju njihovih europskih perspektiva, ali i o svojim vizijama europske budućnosti u svjetskoj politici.

Predsjednik Mesića je početkom svibnja izjavio da bi na marginama skupa u Salzburgu, Hrvatska, BiH i SiCG mogle potpisati zajedničku deklaraciju o načelima povratka izbjeglica. Uoči početka summita Zagreb, Sarajevo i Beograd još su usuglašavali tekst izjave, ali se iz neslužbenih izvora doznaje da stajališta vjerojatno neće biti usaglašena na vrijeme i da deklaracija ipak neće biti potpisana u Salzburgu. Međutim, sasvim je izvjesno održavanje trojnog sastanka predsjednika Hrvatske, SiCG i predsjedavajućeg BiH o tom problemu. Zamišljeno je da bi tim dokumentom vlade triju zemalja bile pozvane da što brže uklone sve probleme koji koče povratak izbjeglica i njihove imovine. Inicijator deklaracije je predsjednik Mesić, koji želi da se sve razine izvršne vlasti obvežu na rješavanje problema u realnim rokovima, ali i da se međunarodnoj zajednici jasno ukaže u kojem dijelu, a to se posebice odnosi na financijski, i ona može pomoći.

Prvi srednjoeuropski summit održan je 1994. godine u Češkoj. Na sastanku su bila sedmorica predsjednika (Češke, Mađarske, Austrije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Slovačke), a ostale su upamćene riječi domaćina Vaclava Havela: "Predsjednici su u drugačijoj poziciji nego vlade. Vlade se svakodnevno moraju baviti bezbrojnim specifičnim političkim, ekonomskim i ostalim pitanjima. Ustavni položaj predsjednika je drugačiji i omogućava im da određene zadaće sagledavaju dugoročnije i iz drugačije perspektive. Čini mi se da je jedna od tih predsjedničkih zadaća, iako ne i jedina, stvoriti povoljnu međunarodnu klimu u kojoj vlade mogu bolje djelovati".

Predsjednik Italije na summitu se prvi puta pojavio 1995., Ukrajine 1996., a predsjednici Rumunjske i Bugarske 1998. Hrvatska se kao 12. zemlja uključila na susrete srednjoeuropskih predsjednika 2000. godine u Mađarskoj. Predstavljao ju je predsjednik Mesić, tada svega dva mjeseca na funkciji. U posljednje dvije godine na predsjedničke skupove počinju stizati i čelnici SR Jugoslavije (sada SiCG), Makedonije, BiH i Moldavije, a ove će im se godine po prvi puta priključiti i predsjednik Albanije.

Iako je još uključenjem Rumunjske i Bugarske skup prestao odgovarati geografskim granicama srednje Europe i sada obuhvaća trećinu kontinenta, summit je zadržao službeni naziv pod kojim je i krenuo, a i karakter mu je znatno formalniji nego što je bio u prvim godinama.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije