KLAUZULA o suspenziji pregovora Hrvatske s Europskom unijom novost je u pregovaračkom procesu sa zemljama kandidatima, ali samo na papiru, a ne i sadržajno, rekao je u srijedu predstavnik Europske komisije (EK) Jacques Wunenburger.

Voditelj delegacije EK u Hrvatskoj kazao je to predstavljajući zajedno s predsjednikom hrvatske vlade Ivom Sanaderom, dokument pretpristupne strategije kojim EU Hrvatskoj trasira put za stjecanje punopravnog članstva, a koji je ranije u srijedu objavila Europska komisija u Bruxellesu.

"Zapravo, sama suština te odredbe i nije nova", međutim, "ono što jest novo, jest da je stavljena na papir", rekao je Wunenberger o sigurnosnoj klauzuli.

Taj mehanizam suspenzije pregovora primijenio bi se u slučaju ozbiljnog i stalnog kršenja načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te zakona na kojima je utemeljena Unija.

Wunenburger je naglasio i da sigurnosna klauzula nije "specifičnost" rezervirana za Hrvatsku te će se primijeniti i na Tursku, ali i na Bugarsku i Rumunjsku, zemlje s kojima EU pregovore treba završiti već ove godine.

Za te dvije zemlje s kojima bi EU ugovor o pristupanju trebala potpisati 2005., osigurač bi se aktivirao tako što bi, dođe li do kršenja, unatoč potpisu Komisija preporučila odgodu pristupa.

Uvrštenje klauzule u pretpristupnu strategiju jest činjenica proizašla iz iskustva stečenog u vrijeme pisanja nacrta Europskog ustava, pojasnio je još Wunenburger.

Danas objavljeni dokument pretprisutne strategije što ga je Europska komisija izradila nakon hrvatskog stjecanja statusa kandidata u lipnju, prosljeđuje se na konačnu ocjenu Vijeću Europske unije, koje treba zasjedati u prosincu.

Takav postupak vrijedit će i za eventualni prijedlog Komisije o suspenziji pregovora koje Vijeće EU treba prihvatiti kvalificiranom većinom zemalja članica.

Wunenburger je iznio i druge pojedinosti objavljenog dokumenta koji se sastoji od tri elementa - političkog dijaloga, pretpristunih instrumenata i sustava praćenja.

U političkom dijalogu inzistirat će se na ispunjenju hrvatskih obveza suradnje s Haškim tribunalom, povratka izbjeglica, poštivanja prava manjina, reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije.

Drugi element su pretprisutni instrumenti, a to su pretpristupni fondovi EU-a kroz programe PHARE, ISPA i SAPARD u ukupnom iznosu od 245 milijuna eura.

Treći je element strategije sustav praćenja koji će se odvijati kroz redovita godišnja izvješća Komisije. Na Hrvatsku će se primjenjivati jednaki kriteriji kakvi su važili za prethodne kandidatkinje, a to znači kopenhaški kriteriji, te "načelo regate" što znači da će se kandidatkinja ocjenjivati prema individualnim postignućima, a ne ovisno od drugih kandidata.

"Današnje odluke Europske komisije su još jedan bitan i značajan korak u procesu približavanja RH Europskoj uniji", rekao je Sanader izrazivši "zadovoljstvo u ime Vlade" zbog odluka koje su bile i "očekivane".

Točan datum otvaranja pregovora nije određen, odgovorili su na novinarsko pitanje i Wunenburger i Sanader koji drže da izraz "rana 2005." znači "prvi mjeseci u godini a ne zadnji".

Na pitanje očekuje li da će najtvrđi orah za pregovore biti Velika Britanija, čiji mediji iznose za Hrvatsku nepovoljne prognoze poput Financial Timesa koji je kao mogući rok ulaska naveo 2011., Sanader je odgovorio da valja lučiti stajalište britanske vlade od medija te da je London osjetljiviji na pitanje potpune suradnje Zagreba s Haškim sudom.

No to je hrvatska obveza koja se mora poštivati, istaknuo je Sanader uz kojega su na predstavljanju bili i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul te državna tajnica u Ministarstvu europskih integracija Marija Pejčinović-Burić.