Elizejski sporazum omogućio ujedinjenje Europe
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SPORAZUM o prijateljstvu i suradnji između Francuske i Njemačke, potpisan 1963. godine, omogućio je ujedinjenje Europe, istaknuli su u srijedu u Muzeju Mimara na proslavi 40. godišnjice sporazuma francuski i njemački veleposlanici u RH Francis Bellanger i Gebhardt Weiss, a s njihovim se stajalištem složio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
Taj su sporazum, poznatiji kao Elizejski sporazum, u Parizu 22. siječnja 1963. godine, potpisali tadašnji francuski predsjednik general Charles de Gaulle i njemački kancelar Konrad Adenauer.
Bez ´Elizejskog sporazuma...europska bi integracija sveukupno sporije napredovala, prije svega s manje uspjeha u svojoj političkoj dimenziji´, kazao je veleposlanik Weiss ističući kako bez tog sporazuma danas ne bi bilo ni EU ni njezina proširenja.
Jedna od ključnih zadaća europske politike, nastavio je njemački veleposlanik, jest da ´svjesno želi i stvara pomirbu´, te ´zauvijek prevlada stereotipne slike o neprijateljima´.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Elizejski sporazum ´ne bi doživio toliki uspjeh da nije ostvario duboke težnje njemačkog i francuskog naroda´, kazao je veleposlanik Bellanger.
´Povlašteni odnos Francuske i Njemačke (...) bio je od samog početka zamišljen kao neizostavna etapa na putu ujedinjenja Europe´, kazao je Bellanger, ističući da su dojučerašnji neprijatelji tako postali ´partneri i prijatelji koji sada svoje prepreke svladavaju dijalogom, a ne sukobima´.
Zemlje jugoistoka Europe, koje su bile poprište posljednjih ratova na našem kontinentu, ´morale bi potražiti inspiraciju u inicijativi predsjednika de Gaullea i kancelara Adenauera´, kazao je Mesić.
´Ne smijemo dopustiti prošlosti da nas zarobi i drži trajno suprotstavljene, nego moramo gledati u budućnost koja će nas u Europi sve ujediniti´, zaključio je hrvatski predsjednik.
Ovogodišnja obljetnica Elizejskog sporazuma bit će obilježena brojnim događajima u Parizu i Berlinu, a u cijelom svijetu sva francuska i njemačka sjedišta diplomatske i konzularne mreže zajedno će organizirati proslave 40-og rođendana Elizejskog sporazuma ilustrirajući na taj način vitalnost francusko-njemačke suradnje.
Na proslavi u Muzeju Mimara bili su nazočni prestavnici hrvatskih vlasti, diplomatskog zbora, te političkog, kulturnog i javnog života Hrvatske.
Taj su sporazum, poznatiji kao Elizejski sporazum, u Parizu 22. siječnja 1963. godine, potpisali tadašnji francuski predsjednik general Charles de Gaulle i njemački kancelar Konrad Adenauer.
Bez ´Elizejskog sporazuma...europska bi integracija sveukupno sporije napredovala, prije svega s manje uspjeha u svojoj političkoj dimenziji´, kazao je veleposlanik Weiss ističući kako bez tog sporazuma danas ne bi bilo ni EU ni njezina proširenja.
Jedna od ključnih zadaća europske politike, nastavio je njemački veleposlanik, jest da ´svjesno želi i stvara pomirbu´, te ´zauvijek prevlada stereotipne slike o neprijateljima´.
´Povlašteni odnos Francuske i Njemačke (...) bio je od samog početka zamišljen kao neizostavna etapa na putu ujedinjenja Europe´, kazao je Bellanger, ističući da su dojučerašnji neprijatelji tako postali ´partneri i prijatelji koji sada svoje prepreke svladavaju dijalogom, a ne sukobima´.
Zemlje jugoistoka Europe, koje su bile poprište posljednjih ratova na našem kontinentu, ´morale bi potražiti inspiraciju u inicijativi predsjednika de Gaullea i kancelara Adenauera´, kazao je Mesić.
´Ne smijemo dopustiti prošlosti da nas zarobi i drži trajno suprotstavljene, nego moramo gledati u budućnost koja će nas u Europi sve ujediniti´, zaključio je hrvatski predsjednik.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ovogodišnja obljetnica Elizejskog sporazuma bit će obilježena brojnim događajima u Parizu i Berlinu, a u cijelom svijetu sva francuska i njemačka sjedišta diplomatske i konzularne mreže zajedno će organizirati proslave 40-og rođendana Elizejskog sporazuma ilustrirajući na taj način vitalnost francusko-njemačke suradnje.
Na proslavi u Muzeju Mimara bili su nazočni prestavnici hrvatskih vlasti, diplomatskog zbora, te političkog, kulturnog i javnog života Hrvatske.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati