Erdogan prigrabio apsolutnu moć: Što uvođenje izvanrednog stanja znači za Tursku?
Foto: Getty images
TURSKI predsjednik Tayyip Erdogan jučer je proglasio izvanredno stanje. Time je na iduća tri mjeseca sebi i svojoj vladi drastično povećao moć, što je uznemirilo oporbene snage u zemlji, kao i zapadne političare koji se boje da će nova situacija nepovratno unazaditi tursku demokraciju.
Vlada tvrdi da uvođenje izvanrednog stanja neće utjecati na svakodnevni život građana, nego će poslužiti kako bi se iskorijenile preostale urotničke strukture u vojsci i državnim službama. Ističe se da je Francuska jednako postupila nakon terorističkog napada u studenom prošle godine, a Erdogan uvjerava javnost kako zapravo nastoji zaštititi demokraciju i ljudska prava.
Vlada je, prema turskom ustavu, uvođenjem izvanrednog stanja stekla pravo nametanja policijskog sata i ograničavanja pristupa nekim javnim površinama. Osim toga, mogu se ograničiti prosvjedi i druga okupljanja građana, što je posebno zanimljivo u svijetlu činjenice da oporbena Republikanska narodna stranka ovaj vikend planira skup u Istanbulu, što mnogi smatraju prvim testom koji će pokazati stvarne Erdoganove namjere.
Erdogan preuzeo totalnu vlast
Vladom za vrijeme trajanja izvanrednog stanja više ne predsjeda premijer nego predsjednik države, a sve se odluke donose dekretima koje potvrđuje parlament u roku od 30 dana. Ustavni sud gubi svoju osnovnu funkciju nadgledanja donošenja zakona. Posebno će se povećati ovlasti regionalnih guvernera, redom odanih predsjedniku. I na kraju, Erdogan zapravo ima mogućnost prigrabiti sve ovlasti premijera, te steći gotovo diktatorske ovlasti.
Izvanredno stanje ugrožava i slobodu medija, pa tako vlada i lokalni guverneri mogu zabraniti tiskanje i distribuciju novina i knjiga. Isto vrijedi i za audio-vizualne medije. Čak i prije uvođenja izvanrednog stanja, vlada je zabranila jedan broj nacionalnog tjednika koji se bavio pučem, i povukla dozvole za emitiranje 24 radijske i TV postaje koje je osumnjičila za povezanost s Erdoganovim najgorim neprijateljem Fetullahom Gulenom. Amnesty International spominje i 34 novinara kojima su poništene novinarske identifikacije.
Posebno zabrinjava danas donesena odluka o suspenziji Europske konvencije o ljudskim pravima, što nije jedna od ustavom dopuštenih mjera pri uvođenju izvanrednog stanja.
Zabrane, zabrane, zabrane
Turske vlasti se zasad nisu okomile na nevladine udruge, ali na raspolaganju im stoje zakonska sredstva kojima im mogu zabraniti rad tijekom trajanja izvanrednog stanja.
Javnost dodatno uznemiruje Erdoganova čudna privrženost medicinskoj terminologiji. Predsjednik u svojim govorima jamči "čišćenje svih virusa" u vojnim snagama. Pobunjenike uspoređuje s tumorima koji su metastazirali po tijelu Turske, pa zemlju treba pročistiti.
Zabrinjavajuća je i opsjednutost "paralelnim strukturama", državom u državi koju je pomoći svojih pristaša u školstvu, vojsci i državnoj upravi navodno izgradio Gulen. Ponudivši vrlo malo dokaza za postojanje takve strukture, Erdogan je prionuo na čišćenje koje sve više sliči lovu na vještice. Više od 50.000 ljudi je otpušteno iz javnih službi, a oko 9.000 ih je još uvijek u pritvoru. Najnovija zabrana sveučilišnim profesorima da napuštaju zemlju nameće pitanje gdje će čistke stati.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati