UŽARENA lava pali stotinama godina stare borove i prisiljava rijetke ptice i sisavce da bježe glavom bez obzira kako bi spasili život, dok istodobno oblaci vulkanskog pepela guše krhke biljke i uništavaju godišnji prinos maslina.

To su prizori s obronaka planine Etne na Siciliji, najvećeg i najaktivnijeg europskog vulkana. Iako zvuči kao ekološka noćna mora, stručnjaci za proučavanje prirode, koji izbliza prate djelovanje te nemirne planine, tvrde da će erupcija budućim naraštajima dati barem isto toliko koliko sadašnjem uzima.

´Nije zapravo riječ o uništavanju ekosistema, nego više o njegovoj zamjeni novim´, kaže biologinja Rosa Spampinato.

´U razmjerima ljudskoga života erupcija se čini katastrofom. Vulkani su, međutim, pridonijeli nastanku života kakvog danas poznajemo. Kada stvari pogledate iz šire perspektive, teško je reći je li erupcija nešto loše ili dobro´, dodaje Rosa Spampinato.

Najnovija je erupcija, pokrenuta nizom potresa, dosad uništila više kuća i posula pepeo po drugom najvećem sicilijanskom gradu Cataniji, no ljudskih žrtava srećom nije bilo.

Najveću su štetu pretrpjele šume, naročito one posebne vrste borova koja raste samo na tom talijanskom otoku. Bukve, uobičajenije za sjevernije dijelove Europe kojih na jugu zapravo i nema osim visoko na obroncima Etne, mogle bi potpuno nestati ako erupcija potraje.

´Činimo sve kako bismo spasili što je moguće veću površinu šume, no priroda čini što mora. Za 200 ili 300 godina šuma će se vratiti´, tvrdi Vincenzo Pandolfo iz Državne uprave za šume.

Kada se lava stvrdne postaje plodno tlo na kojemu se mogu razvijati primitivni oblici biljnoga života poput lišajeva.

Nasljeđe je prijašnjih erupcija da Etna sada ima dijelove vegetacije u svakoj fazi razvoja, od najmlađe do vrlo stare.

´Problem može biti vulkanski pepeo kada ga Etna kroz tjedne izbaci u velikim količinama. On pokriva biljke koje zbog toga ne dobivaju dovoljno svjetlosti nužne za rast. Pepeo je u velikoj mjeri uništio ovogodišnji prinos maslina koje su bile zrele za berbu kada je erupcija započela´, izjavila je Spampinato.

Na padinama Etne živi više od 80 vrsta ptica, uključujući kraljevske orlove i rijetke vrste sova. Tamošnja fauna uključuje i divlje mačke, lisice te dikobraze. Mnoge su ptice morale napustiti svoja obitavališta i potražiti zaštitu u sačuvanim, premda smanjenim, šumskim površinama, a u bijegu, zbunjene udisanjem neugodnog vulkanskog dima, našli su se i mnogi od sisavaca.

´Etna obavlja svoj posao vulkana. On otežava život čovjeku i životinjama, no za to ju je teško kriviti´, izjavio je Giuseppe Rannisi iz Talijanske lige za zaštitu ptica.