54.80.87.250 US
 

Europa bira: Konzervativci Angele Merkel vode u Njemačkoj

Piše: Hina
nedjelja, 25.5.2014. 20:02
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: FAH

PREDSJEDNIK Europske komisije Portugalac Jose Manuel Barroso pozvao je u nedjelju europske birače da se u većem broju odazovu na izbore za europski parlament poručivši da su oni "vrlo bitni za život građana EU", a do sada objavljeni podaci pokazuju da je odaziv birača u nekim zemljama poput Francuske ili Švedske nešto veći nego na prethodnim izborima prije pet godina, dok je u nekim čak i manji, javljaju europski mediji.

"Izbori su vrlo značajni zbog mnogih zakona koji utječu na svakodnevni život naših građana a koje donose Bruxelles i Strasbourg", kazao je Barroso novinarima nakon što je glasovao u Lisabonu.

"Europska komisija podnosi prijedloge no oni stupaju na snagu tek kad ih odobre vlade i izglasa Eurospki parlament", kazao je.

"Sada po prvi puta, zahvaljujući Lisabonskom sporazumu, ishod ovih izbora bit će uzet u obzir prilikom izbora sljedećeg predsjednika Europske komisije, kazao je Barroso koji dužnost napušta u listopadu.

Nakon Britanaca i Nizozemaca u četvrtak, Čeha i Iraca u petak te Slovaka, Latvijaca i Maltežana u subotu, građani 21 europske države među kojima je i Hrvatska u nedjelju biraju Europski parlament koji broji 751 zastupnika.

Najmanja izlaznost u istočnoj i srednjoj Europi

Zemlje središnje i istočne Europe, koje su se svojedobno srčano zalagale za ulazak u EU, u nedjelju su masovno apstinirale od izlaska na europske izbore koje smatraju izborima drugog reda, bez velike važnosti za njihov svakodnevni život, piše agencija France presse.

Godine 2009. na izbore nije izašlo više od sedamdeset posto građana u više zemalja istočne Europe, prije svega u Slovačkoj, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Sloveniji.

Češka i Slovačka i ove su godine zabilježile izlaznost manju od dvadeset posto. Po neslužbenim podacima u Slovačkoj je u subotu glasovalo između 13 i 15 posto građana, a u Češkoj koja je glasovala u petak i subotu izlaznost, po procjenama agencije CTK, nije prešla dvadeset posto.

Izlaznost je u Poljskoj u nedjelju u podne bila je 7,31 posto, u Mađarskoj je, po agenciji MTI, u 18,30 izlaznost iznosila 27,64 posto. U Rumunjskoj je u nedjelju polovicom dana glasovalo 12,54 posto građana a prognoze kažu da bi maksimalni postotak mogao biti 30 posto.

U Latviji na izbore u subotu nije izašlo gotovo sedamdeset posto ljudi, kazalo je izborno povjerenstvo.

Ipak, u više zemalja EU-a izlaznost je veća nego prije pet godina, uglavnom u starim zapadnim demokracijama.

U Francuskoj je izlaznost u 17,00 sati iznosila 35,07 posto, što je oko dva postotna boda više u odnosu na one 2009. u isto vrijeme, pokazuju službeni podaci iz te zemlje. U Njemačkoj, skok je još veći s izlaznošću od 25,6 posto u 14,00 sati, što je rast od više od pet postotnih bodova u odnosu na prije pet godina (20,2 posto).

Izlaznost je nešto veća i u Portugalu.

Za ove izbore za novi saziv Europskog parlamenta predviđa se slab odziv, tijesna borba pučana i socijalista te veći broj mandata krajnjoj ljevici i desnici.

Rezultati se neće objavljivati sve dok se ne zatvore zadnja birališta u 23 sata.

Ankete pokazuju da će nakon šest godina krize, štednje i velike nezaposlenosti izbore obilježiti jačanje "protueuropskih populista", kako se u europskom žargonu naziva krajnje desne i lijeve stranke te populističke i euroskeptične stranke.

U Njemačkoj u vodstvu konzervativci Angele Merkel

Konzervativci njemačke kancelarke Angele Merkel (CDU/CSU) vode u nedjelju na europskim izborima u Njemačkoj, pokazuju izlazne ankete.

Oni bi mogli dobiti 36 posto glasova, za razliku od 37,9 prije pet godina, a nalaze se ispred SPD-a, koji u Njemačkoj dijeli vlast s Merkel u "velikoj koaliciji", koji bi mogao dobiti 27,5 posto čime bi zabilježio rast s 20,8 posto iz 2009.

Nova euroskeptična stranka AfD, Alternativa za Njemačku, mogla bi dobiti 6,5 posto što će joj omogućiti ulazak u Europski parlament.

Krajnje desna Nacionaldemokratska stranka Njemačke (NPD) nalazi se između 0,8 i 1 posto te bi prvi puta, s jednim zastupnikom, mogla ući u Europski parlament.

Njemačka ima 96 zastupnika u Europskom parlamentu, najviše od svih država članica.

Austrija: Prema izlaznim anketama OeVP-u najviše glasova

Austrijska narodna stranka (OeVP) prema izlaznim je anketama dobila najviše glasova na europskim izborima koje je obilježio i veći broj glasova za krajnje desnu Slobodarsku stranku (FPOe), prenose agencije.

OeVP, koji je 2009. na izborima na izborima za Europski parlament osvojio 30 posto glasova, ove je godine pao na 27,1 posto, socijaldemokrati (SPOe) imaju gotovo 24 posto koliko su osvojili i prije pet godina, a FPOe je dobio čak 20,1 posto u odnosu na 13 posto prije pet godina

OeVP bi mogao osvojiti pet ili šest od 18 mandata europskih zastupnika koliko ih pripada Austriji, SPOe također pet, a FPOe četiri.

Zeleni su u odnosu na izbore iz 2009. dobili četiri postotka više, osvojivši 14,2 posto glasova, što im donosi dva do tri mjesta. Jedno će mjesto dobiti liberalni NEOS, nova stranka, sa 8,5 osvojenih glasova.

S političke je scene gotovo u potpunosti nestala stranka BZOe, ekstremmnog desničara Joerga Haidera s osvojenih 0, 5 glasova.

Biračka mjesta u Austriji zatvorena su u 17.00 sati.

Osim u Austriji, birališta su zatvorena i na Cipru te u Belgiji a prvi su u nedjelju izbore zaključili Luksemburžani u 14 sati.

Europa danas na izborima: 21 zemlja bira svoje predstavnike u EU parlamentu

Građani 21 zemlje Europske unije danas izlaze na izbore za novi saziv Europskog parlamenta, za koje se predviđa slab odziv, tijesna borba pučana i socijalista te veći broj madata krajnjoj ljevici i desnici.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Osim Hrvata, danas će na biralištima biti Austrijanci, Belgijci, Bugari, Ciprani, Danci, Estonci, Finci, Francuzi, Nijemci, Grci, Mađari, Talijani, Litavci, Luksemburžani, Poljaci, Portugalci, Rumunji, Šveđani, Slovenci i Španjolci.

Izbori su već zavšeni u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, Češkoj, Latviji, Malti i Slovačkoj, zemljama koje su glasovale od četvrtka do subote.

Rezultati se neće objavljivati sve dok se ne zatvore zadnja birališta u 23 sata.

Ankete pokazuju da će nakon šest godina krize, štednje i velike nezaposlenosti izbore obilježiti jačanje "protueuropskih populista", kako se u europskom žargonu naziva krajnje desne i lijeve stranke te populističke i euroskeptične stranke.

Jačanje euroskeptika i populista

U Europski parlament bira se 751 zastupnik. Po zadnjim procjenama Poll Watcha uoči izbora, pučani i socijalisti u mrtvoj su utrci. EPP-u se predviđa 217 mandata, a socijalistima 201. Liberali će pasti na 59, konzervativci na 42, a zeleni na 44 zastupnika, pokazuju ankete. Očekuje se rast krajnje ljevice na 53 zastupnika i krajnje desnice na njih 40. Utrostručit će se broj neovisnih zastupnika, na 95, ali mahom je riječ o pripadnicima euroskeptične i radikalno desne struje.

Ovo su prvi izbori u povijesti na kojima bi gotovo 400 milijuna birača neizravno moglo utjecati na izbor novog predsjednika Europske komisije.

Europsko vijeće, dakle predsjednici država ili vlada, kao i dosad imenuje kandidata za predsjednika Europske komisije, no ovaj put, na temelju Lisabonskog ugovora, odluku mora donijeti kvalificiranom većinom vodeći računa o rezultatima izbora za Europski parlament.

Najveće europske političke stranke istaknule su prvi put svoje kandidate za predsjednika Europske komisije te smatraju da bi ga trebala dati ona stranka koja na izborima osvoji najviše glasova. To, međutim, nije sigurno jer se neki europski čelnici ne slažu s takvim tumačenjem ugovora.

Kandidat desnog centra za predsjednika Europske komisije je bivši luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, a socijalista dosadašnji predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Kandidat liberala je bivši belgijski premijer Guy Verhoftadt, kampanju Zelenih vode Jose Bove i Franziska Keller, a krajnju ljevicu Grk Aleksis Cipras.

Usporedno s europskim izborima, Belgijci danas glasuju na parlamentarnim, Litavci na predsjedničkim, a Grci na lokalnim izborima.

U Sloveniji otvorena birališta za europske izbore

Više od 3000 birališta otvoreno je od 7 sati ujutro u Sloveniji na kojima je 1,6 milijuna slovenskih birača pozvano izabrati osam svojih zastupnika u Europski parlament birajući sa stranačkih i nestranačkih lista.

Više izgleda i dobivanje 5 do 6 zastupnika predizborne prognoze najavljivale su strankama oporbe desnog centra, ali se ne isključuju iznenađenja ako europski izbori privuku više birača nego što je to bilo 2004. i 2008.

Tada je glasovalo manje od trećine upisanih u biračke popise, a prognoze se ovaj put kreću između 25 i 33 posto.

Rezultati izbora bit će objavljeni u 23 sata u nedjelju navečer.

Počeli izbori u Belgiji koja je šokirana napadom na židovski muzej

Birališta su u nedjelju otvorena u Belgiji koja osim 21 zastupnika za Europski parlament održava i savezne te pokrajinske izbore ključne za budućnost te zemlje koja k tomu na birališta izlazi šokirana jučerašnjim smrtonosnim napadom na Židvoski muzej u Bruxellesu.

Gotovo osam milijuna Belgijaca bira 150 zastupnika u Donjem domu parlamenta, zastupnike u tri regionalna parlamenta te neizravno članove Senata.

Osim toga, biraju još 21 zastupnika u Europskom parlamentu.

"Nema nikakvog elementa koji bi mogao upućivati na opasnost po stanovništvo koje će danas izaći na birališta", rekla je ministrica unutarnjih poslova Joelle Miquet komentirajući napad na Židovski muzej počinjen u subotu poslije podne u Bruxellesu.

U napadu su tri osobe ubijene, među kojima židovski bračni par turista iz Tel Aviva, a jedan muškarac teško ranjen bori se za život pošto je nepoznati napadač otvorio vatru pred muzejom. Napad je šokirao kraljevinu Belgiju i državu Izrael.

Birališta su otvorena od 8 sati, a zatvorit će se u 16 sati, a prve projekcije očekuju se kasnije poslije poslije podne.

Prvi put zastupnici u Donjem domu biraju se na pet godina, umjesto, kao dosad, na četiri godine, a promjena je uvedena kako bi se osigurala veća politička stabilnost.

Belgija je savezna država koja se sastoji od tri regije (Flandrija, Valonija i Bruxelles-Capital) i tri jezične zajednice (flamanske, frankofone i njemačke).

U Belgiji zapravo nema izbora na saveznoj razini, to jest nema stranaka koje se natječu na teritoriju cijele zemlje, nego se frankofone, flamanske i njemačke stranke bore za glasove unutar jedne od triju regija i unutar svoje jezične zajednice.

U zastupnički dom Flamanci biraju 88 zastupnika, a frankofoni 62. Zastupnici izabrani u dva njemačka kantona na istoku zemlje, koji su dio Valonije, nemaju svoju jezičnu skupinu, nego su pridruženi frankofonim zastupnicima.

Jedino se u dvojezičnoj regiji glavnoga grada Bruxelles-Capitala natječu i flamanske i frankofone stranke.

Po zadnjima anketama, najjača flamanska stranka - nacionalistički NVA trebala bi dobiti najviše, 31,3 posto, na drugome mjestu u Flandriji su demokršćani (CDV), s oko 20 posto, slijede ih socijalisti s 15-ak posto i liberali s 13 posto.

Na frankofonoj strani, u Valoniji je i dalje najjača Socijalistička stranka (PS) premijera Elia di Rupoa, slijede liberali s 22 posto, a u Bruxellesu su na prvome mjestu liberali s 22 posto, ispred socijalista s 20 posto.

U središtu kampanje bili su porezi, socijalna i gospodarska politika.

Zadnji parlamentarni izbori u Belgiji održani su 13. lipnja 2010., a vlada je sastavljena tek 5. prosinca 2011. Osnovni uzrok krize bio je u različitom viđenju budućnosti zemlje između većinskih Flamanaca na sjeveru i frankofonih Belgijaca koji žive u južnoj pokrajini Valoniji i koji su većina u glavnom gradu Bruxellesu. Bogatija Flandrija unatrag nekoliko desetljeća sa svakim novim izborima traži sve veću samostalnost tako da se ovlasti savezne države sve više tope. Pitanje je hoće li se to u jednom trenutku zaustaviti ili će Belgija zbog tog procesa nestati kao država. S druge strane, frankofoni Belgijci u Valoniji i u Bruxellesu protive se rastakanju zemlje.

Upravo zbog važnosti nacionalnih izbora za budućnost zemlje, europski izbori pali su u potpuno drugi plan.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije