Evo kako HZZO troši novac: Za liječenje u inozemstvu tek 0,2 posto proračuna
Foto: Arhiva
HUMANITARNA akcija skupljanja sredstava za liječenje Nore Šitum u SAD-u zadnjih je dana mnogima bila povod za prozivanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Na društvenim se mrežama često postavljalo pitanje čemu zapravo služi HZZO, s obzirom da se prečesto događa da građani moraju skupljati sredstva za liječenje bolesne djece u inozemstvu.
Kontaktirali smo stoga HZZO sa zahtjevom za informacijama o sredstvima s kojima raspolažu, te načinu njihova trošenja. Doznali smo da je HZZO u 2012. godini raspolagao s 21.119.925.828 kuna. U 2013. godini će, prema planiranom proračunu, imati nešto manje sredstava - 20.762.838.500 kuna.
Doprinosi građana za 2012. godinu prema stopi od 15 posto do 1. svibnja 2012. godine, a nakon toga prema stopi od 13 posto, bili su ukupno 16.714.5000.260 kuna. Očekivani doprinosi za 2013. godinu su 16.439.024.027 kuna, doznajemo iz HZZO-a.
"HZZO je od dopunskog zdravstvenog osiguranja u 2012. godini ostvario prihod od naplaćenih premija građana u ukupnom iznosu od 1.355.899.637,00 kuna, koji je u cijelosti potrošen za pokriće troškova sudjelovanja osiguranika dopunskog zdravstvenog osiguranja pri korištenju zdravstvene zaštite", kažu nam iz HZZO-a.
Za zaposlene HZZO izdvaja skoro 250 milijuna kuna
Na sve troškove za zaposlene u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u 2012. godini izdvojeno je 248.390.830 kuna, odnosno 1.16 posto ukupnog proračuna. To uključuje troškove za plaće, doprinose, regrese i božićnice.
Detaljnije informacije o potrošnji sredstava HZZO-a u prošloj godini nismo mogli dobiti, s obzirom da završni račun za 2012. još nije izrađen. Izvješće će biti kompletirano u zakonskom roku, do kraja veljače, te javno objavljeno na internetskim stranicama HZZO-a. Uputili su nas stoga na izvješće o poslovanju za 2011. godinu.
"HZZO sredstva troši prema unaprijed postavljenom financijskom planu za pojedinu godinu. To su rashodi za primarnu zdravstvenu zaštitu, hitnu medicinu , zdravstvenu njegu u kući , hitnu pomoć, cjepiva, lijekove na recept, ortopedska i druga pomagala, liječenja u inozemstvu, rodiljne i roditeljske naknade, naknade za bolovanja, specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i jednu od najvećih stavki-bolničku zdravstvenu zaštitu, kao mnoge druge stavke", kažu iz HZZO-a.
Najskuplje bolničko liječenje, za liječenje u inozemstvu 0,2 posto proračuna
Najveći dio izdataka HZZO-a za 2011. godinu odnosi se, naravno, na zdravstvenu zaštitu. Na tu stavku potrošeno je 18,8 milijardi kuna, odnosno više od 86 posto ukupnog proračuna. Ostali troškovi odnose se na naknade obveznog zdravstvenog osiguranja, naknade za ozljede na radu, rashode za zaposlene, za nabavu imovine...
U sklopu zdravstvene zaštite, najveći trošak je predstavljala bolnička zdravstvena zaštita, za koju je izdvojeno više od osam milijardi kuna, odnosno oko 38 posto ukupnog proračuna. Za lijekove na recepte izdvojeno je više od tri milijarde kuna, odnosno oko 14 posto proračuna, dok je nešto manje od tri milijarde kuna, odnosno oko 13,6 posto proračuna, iznosio trošak primarne zdravstvene zaštite.
Na liječenje u inozemstvu HZZO je u 2011. godini potrošio tek 0,2 posto svog proračuna, odnosno nešto više od 46 milijuna kuna. Slična je cifra za liječenje u inozemstvu vjerojatno potrošena i u 2012. godini s obzirom da je, kao što smo ranije pisali, u prvih šest mjeseci prošle godine za liječenje u inozemstvu izdvojeno nešto manje od 22 milijuna kuna.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati