54.224.108.85 US
 

Evo kako možete tražiti od banaka da vam vrate preplaćene kamate za stambene kredite

Piše: R.I.
srijeda, 6.8.2014. 14:05
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Hina

UDRUGA Franak održala je konferenciju za novinare, na kojoj je upoznala javnost s aktivnostima koje slijede nakon donošenja pravomoćne presude u "slučaju Franak"

Na konferenciji je Goran Aleksić, koordinator Ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, predstavio predloške za vraćanje preplaćenih kamata, odvjetnica Nicole Kwiatkowski govorila je o nastavku sudskoga procesa te je Ilija Rkman, predstavnik Saveza udruga Potrošač, govorio općenito o zaštiti potrošača i kolektivnome sudskom procesu protiv 8 banaka. Denis Smajo, koordinator Znanstveno-istraživačkog tima Udruge Franak objasnio je na koji način je Austrijska narodna banka još 2006. godine upozoravala potrošače na rizik ugovaranja valutne klauzule.

Udruga je pripremila predloške na temelju kojih dužnici mogu tražiti vraćanje preplaćenog novca na temelju pravomoćne presude Visokoga trgovačkog suda (VTS) broj  Pž-7129/13-4. Predlošci su postavljeni na link koji je dostupan isključivo članovima i članicama Udruge Franak. Svaki stari i novi član Udruge Franak imat će pristup tome linku.

Potrebno je napomenuti sljedeće važne činjenice:

1. Pravomoćna presuda je primjenjiva i po njoj se mogu odmah poduzeti određeni pravni koraci.
2. Banke automatski po toj presudi ne moraju učiniti ništa.
3. Banke mogu predati na Vrhovni sud zahtjev za reviziju presude te zahtijevati da se presuda VTS-a preinači tako da povećane kamate na kraju ipak vrijede.
4. Predlošci i ponude bankama u njima mogući su način rješenja problema prije nego što se netko odluči za pokretanje vlastite privatne tužbe. Predlošci koji se nude mogu u dijelu koji se tiče ugovaranja kamate glasiti i tako da se traži fiksna kamatna stopa, ali to je nešto o čemu svaki dužnik mora sam odlučiti.
5. Nije isključeno da će banke pripremiti određene modele za vraćanja novca, ako se odluče da neće tražiti reviziju presude na Vrhovnome sudu odnosno ako odluče da je pravomoćna presuda za njih prihvatljiva.
6. Ako banke ne budu htjele postupiti po ponudi, svatko može odlučiti da pokrene privatni tužbeni proces protiv banke u kojoj je podigao kredit, ali to mora biti vlastita odluka potencijalnog pojedinca tužitelja utemeljena na razgovoru s odabranim odvjetnikom zastupnikom na sudu.
Iz svega opisanoga može se zaključiti da postoji određeni rizik u budućim postupcima dužnika. Udruga Franak ne može odgovarati za rizik koji proizlazi iz postupaka dužnika, nego svatko mora ponaosob procijeniti što mu je za činiti.

Povrat novca može se tražiti samo u slučaju ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa na način da se ona mijenja jednostranom odlukom banke, a nakon što je dužnik počeo otplaćivati kredit, banka je kamatnu stopu povećavala. Pritom valja imati na umu da se to odnosi samo na određene banke i ugovore o kreditu za fizičke osobe koji su sklapani u određenim razdobljima, i to za sve valute, i CHF, i EURO, i čiste kunske kredite.

Banke i razdoblja u kojima su sklapani ugovori o kreditu fizičkih osoba, a na koje se odnosi pravomoćna presuda su sljedeći:

Zagrebačka banka d.d., Trg bana Josipa Jelačića 10, 10000 Zagreb
– za ugovore ugovorene u razdoblju 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008.

Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50, 10000 Zagreb
– za ugovore ugovorene u razdoblju 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008.

Erste & Steiermärkische banka d.d.,  Jadranski trg 3a, 51000 Rijeka
- za ugovore ugovorene u razdoblju 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Raiffeisenbank Austria d.d., Petrinjska 59, 10000 Zagreb
– za ugovore ugovorene u razdoblju 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008.

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.., Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb
– za ugovore ugovorene u razdoblju 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008.

OTP banka d.d., Domovinskog rata 3, 23000 Zadar
– za ugovore ugovorene u razdoblju 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008.

Societe Generale-Splitska banka d.d., Ruđera Boškovića 16, 21000 Split
– za ugovore ugovorene u razdoblju 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008.

Predlošci imaju po dvije varijante za svaku vrstu kredita, jedna varijanta je za vraćanje preplaćenih kamata, a druga varijanta je za reobračun preostale glavnice i preostalih otplatnih rata.

Predlošci su pripremljeni za sljedeće kredite:
1. Za stambene CHF kredite fizičkih osoba.
2. Za sve ostale CHF kredite fizičkih osoba.
3. Za EURO kredite fizičkih osoba.
4. Za kunske kredite fizičkih osoba.
5. Za otplaćene kredite.

Zahtjev za reviziju presude

Odvjetnički tim koji zastupa Savez udruga Potrošač u kolektivnome sudskom procesu protiv 8 banaka, priprema zahtjev za reviziju presude na Vrhovnome sudu.

Zahtjevom će se tražiti i dodatno dokazati da je ništetna promjenjiva kamatna stopa u Sberbanci te da je ništetna i valutna kluazula CHF u svim kreditima ugovorenim u 8 tuženih banaka. Naime, Sberbanka je navodila u kreditnim ugovorima parametre o kojima ovisi veličina kamate, pa se tako u ugovorima navodi 3M CHF Libor uvećan za troškove pribavljanja sredstava i kamatnu maržu kreditora. Međutim, kamata u tim ugovorima neodrediva je svim korisnicima kredita, jer je očigledno da se unatoč smanjenju vrijednosti Libora kamata povećavala, dok je druge veličine banka mijenjala samovoljno i netransparentno. Visoki trgovački sud nije analizirao način kako izračunati kamatu i to je glavni razlog zašto je propušteno da se i promjenjiva kamata u Sberbanci proglasi ništetnom.

Visoki trgovački sud pravilno se pozvao na odluku Europskoga suda pravde (ECJ), citiramo dio pravomoćne presude: „Prema Presudi Europskog suda pravde od 30. travnja 2014. u predmetu poslovni broj C - 26/13 navodi se da članak 4. stavak 2. Direktive 93/13 treba tumačiti na način da ugovorna odredba potrošaču ne mora biti samo gramatički razumljiva, što u ovom konkretnom slučaju znači da u ugovoru moraju na transparentan način potrošaču biti objašnjeni razlozi i pojedinosti mehanizma promjene kamatne stope….“ – pri čemu objašnjava razloge za ništetnost kamate, i na taj način ispravno tumači smisao presude ECJ-a.

Međutim, s obzirom na to da se predmetna odredba  presude ECJ-a odnosi i na spornu ugovorenu valutnu klauzulu, citiramo odnosni dio presude ECJ-a: „2. Članak 4. stavak 2. Direktive 93/13 treba tumačiti na način da, kada je riječ o ugovornoj odredbi kao što je ona u glavnom postupku, zahtjev prema kojem ugovorna odredba mora biti jasno i razumljivo sastavljena podrazumijeva obvezu ne samo da konkretna odredba potrošaču bude gramatički razumljiva nego i da ugovor razvidno izloži funkcioniranje konkretnog mehanizma konverzije u stranu valutu na koji se poziva dotična odredba kao i odnos između tog mehanizma i mehanizma propisanog drugim odredbama koje se tiču isplate kredita, tako da potrošač na temelju točnih i razumljivih kriterija bude u stanju procijeniti ekonomske posljedice koje iz toga za njega proizlaze.“ Nejasno je zašto sud nije istu tu odredbu primijenio i prilikom odlučivanja o ništetnosti ugovorene valutne klauzule, unatoč činjenici da ECJ potpuno nedvosmisleno na jednak način kao i promjenjivu kamatu tretira i tu ugovornu odredbu.

Valja napomenuti kako je Austrijska narodna banka još 2006. godine izdala brošuru kojom je upozoravala potrošače na valutni rizik kod ugovaranja valutne klauzule, gdje se takav način ugovaranja spominje kao špekulacija koja nije prihvatljiva u dugoročnim kreditima te se objašnjava kretanje tečaja CHF-a i Libora kroz povijest. U isto vrijeme banke u vlasništvu austrijskih banaka ne upozoravaju hrvatske potrošače na valutni rizik i ugovaraju s njima valutnu klauzulu CHF u dugoročnim kreditima, čime dovode potrošače u ekonomsku neizvjesnost koja se pokazala pogubnom.

Vrhovni sud neće propustiti presudu C-26/13 ECJ-a uvažiti na pravilan način, tako da isti argument primijeni i na dopuštenost ocjenjivanja je li odredba o valutnoj klauzuli poštena te je ispitati u skladu s istaknutim argumentima tijekom postupka.  

Iako je iznimno važno da se dužnicima vrate preplaćeni iznosi kamata, to je zapravo tek neznatan iznos u odnosu na preplatu zbog zlouporabe valutne klauzule CHF.  Smatramo da je izlazak Hrvatske iz recesije vezan dijelom i za konačno pravedno sudsko rješenje pitanja valutne klauzule CHF, na koje čeka već gotovo dvije i po godine preko 100,000 građana koji su ugovorili kredite s tom valutnom klauzulom.

Udruga Franak uvjerena je u konačnu potpunu pobjedu u kolektivnome sudskom procesu protiv 8 banaka te zahvaljuje Savezu udruga Potrošač na dosadašnjoj i budućoj bezrezervnoj potpori u ostvarenju zajedničkoga cilja.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije