"IAKO je za očekivati da će tako zgusnutu potrebu za zaduživanjem država riješiti uz suradnju s domaćim bankama, činjenica je da Hrvatska, primjer je kunska obveznica, stare kredite vraća novim uz veće kamate. Nominalni rast domaćeg BDP-a, koji bi u ovoj godini mogao biti nešto veći od jedan posto, daleko je ispod onoga čime bi se mogle financirati i same kamate veće od pet posto", piše današnje izdanje Novog lista dodajući kako je pravo pitanje hoće li proračunski prihod u uvjetima pada gospodarstva biti na razini očekivanog. 

 

Tako nije ni čudo, smatra Novi list, da Vlada u ovoj godini želi odraditi davanje cesta u koncesiju i privatizaciju Croatia osiguranja i HPB-a, jer će dugove sve teže otplaćivati ukoliko ne unovči imovinu.

 

"Prvi put u nekoliko posljednjih godina ministratvo financija nije uspjelo ostvariti planirano kratkoročno zaduženje, odnosno banke nisu prihvatile ponudu da na taj način financiraju državu. Ne pamti se kad je posljednji put država ponudila 700 milijuna kuna trezorskih zapisa, banke su odgovorile sa 320 milijuna kuna, a na kraju Ministarstvo financija prihvatilo ponude za zaduženje od 220 milijuna kuna. Osim toga bilo je ponuđeno i deset milijuna eura, a na kraju se na taj način država zadužila za samo tri milijuna eura", piše Novi list.