PRIVREMENI glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije (HRT) Mirko Galić zatražio je danas od Sabora da što prije imenuje Vijeće HRTa, kako bi ta kuća dobila upravu s trajnim mandatom, ocijenivši da je to za HRT neophodno jer će se uskoro suočiti s najjačom konkurencijom u svojoj povijesti.

Sabor je danas objedinio raspravu o reviziji poslovanja HRT-a (za 2000./2001.), o Izvješću o radu Upravnog Vijeća HRT-a (2001./2003.), te o Izvješću o gledanosti i slušanosti HRT-a prema podacima nezavisnih institucija.

Galić je istaknuo da poslovanje HRT-a u 2002. obilježava stabilnost.

Dodao je da se HRT financira 60 posto od pretplate i 40 posto od marketinga, naglasivši da obveze HRT-a danas iznose 50 milijuna kuna, što je ocijenio neznatnim u odnosu na 1,2 milijardu kuna prihoda.

Galić je naglasio da je prošle godine započet tehnološki razvoj kuće (digitalizacija informativnog programa radijskog i televizijskog, a slijedi digitalizacija tona i slike), u što će biti uloženo 500 milijuna kuna.

HRT je iz vlastitih sredstava u te svrhe prošle godine uložila sto milijuna kuna, ove će godine uložiti još dvjesto milijuna, s tim, rekao je Galić, da HRT zbog toga nije zadužena "ni za kunu".

Ulaganje u tehnološku opremljenost nužno je zbog konkurencije koja se HRT-u bliži privatizacijom trećeg programa HRT-a, kako se HRT-u ne bi dogodilo ono što se dogodilo drugim javnim televizijama koje je konkurencija pregazila i bacila na marginu, ocijenio je Galić.

Dodao je da je HRT, iako više nema monopol, zadržala dominaciju na hrvatskom elektroničkom medijskom tržištu.

Za nepravilnosti u poslovanju HRT-a, iz nalaza državne revizije, Galić je rekao da pogreške dijelom proizlaze iz poslovanja bivše uprave, a da su dijelom rezultat nedostatka kadrova i nedovoljne informatičke opremljenosti, te da stoga pogreške u poslovanju "ne moraju biti stvar namjere".

Glavna državna revizorica Šima Krasić naglasila je da je revizija poslovanja HRT-a pokazala tendenciju rasta prihoda te kuće. Dodala je da dobit HRT-a u 2000. iznosi više od sedam milijuna kuna, a u 2001. više od 29 milijuna kuna.

Osvrnuvši se na broj zaposlenih i honorarnih suradnika na HRT-u, Krasić je istaknula da je danas na HRT-u nešto manji broj stalno zaposlenih i honorarnih suradnika.

Revizija je većinu nepravilnosti u poslovanju HRT-a pronašla za razdoblje 2001., rekla je Krasić. Među nepravilnostima poslovanja utvrđeno je da je HRT nabavljala robu od dobavljača s kojima nije bilo sklopljenih ugovora.

(Hina) daju/tr sšh