Globalno tržište hrane pred slomom zbog "nacionalističke" politike
NAGLI rast cijena hrane bi mogao dovesti do sloma svjetskog tržišta s obzirom da "nacionalističke" vlade Trećeg svijeta na to reagiraju drakonskim ograničenjem slobodne trgovine.
Daily Telegraph kao primjer navodi Indiju koja je jučer "šokirala svijet" zabranivši trgovanje prehrambenim proizvodima na mumbajskoj burzi, a sve u nastojanju da spriječi bilo kakav utjecaj špekulacija na cijene, odnosno porast inflacije čija godišnja stopa u toj državi iznosi 7,6 posto.
Mumbajski poslovni establishment za to krivi komuniste - ključne koalicijske partnere vladajuće Kongresne stranke i premijera Manmohana Singha.
Međutim, indijska vlada teško da je usamljena u takvim mjerama, s obzirom da su se mnoge države Trećeg svijeta poslužile sličnim metodama kako bi omogućile što niže cijene hrane za svoje građane. To uključuje i mnoge države poznate po proizvodnji hrane.
Argentina je tako zabranila izvoz govedine, dok su Egipat i Indija već ranije zabranile izvoz riže. Kazahstan je, pak, zabranio izvoz pšenice, dok su Rusija i Pakistan uveli izvozne takse od 35, odnosno 40 posto. U Kini, Kambodži, Maleziji, Filipinima, Šri Lanki i Vijetnamu su također uvedene kontrole cijena ili ograničenja izvoza.
Stručnjaci UBS tvrdi da će sve to države učiniti "nacionalističkim" i zatvorenim, odnosno sumnjičavim prema stranim investicijama i međunarodnoj trgovini, a slična je upozorenja dao i glavni tajnik UN Ban Ki-moon.
Slični stavovi - odnosno optužbe međunarodnih korporacija i burzovnih špekulanata za krizu - se sve češće čuju i na Zapadu. U SAD američki demokratski senatori smatraju da je visoka cijena nafte posljedica pohlepe na Wall Streetu, te je nastoje zauzdati visokim porezima. Martin Schulz, vođa socijalističke frakcije Europskog parlamenta, pak, traži stvaranje globalnog tijela koje bi nadziralo cijene hrane.
UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), pak, tvrdi da je u proteklih godinu dana cijena hrane porasla 57 posto, a u siromašnim zemljama-uvoznicama čak 74 posto. Kao jedan od razloga se navodi sve veća orijentacija farmera na proizvodnju unosnog bioetanola i drugih bio-goriva umjesto proizvodnje hrane.
D.A.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati