23.20.100.200 US
 

Govor predsjednika Europske komisije Romana Prodija u Saboru

Piše:
četvrtak, 10.7.2003. 14:01
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

PRENOSIMO u cijelosti govor što ga je predsjednik Europske komisije Romano Prodi u četvrtak održao u hrvatskom Saboru:

"Gospodine Predsjedniče, poštovani zastupnici,

21. veljače u Ateni hrvatski dužnosnici su uručili grčkom Predsjedništvu zahtjev za pristupanje u Europsku uniju.

Vjerujem da u životu jedne zemlje ima malo događaja koji mogu imati tako duboke implikacije.

Ovim zahtjevom Hrvatska je potvrdila svoju europsku pripadnost, potvrđujući u isto vrijeme da je dugačak i težak period rata, podjela i nacionalizama definitivno prevladan.

Ovim zahtjevom Hrvatska je pokazala volju da gleda unaprijed poduzimajući težak, ali i entuzijastičan put integracije u Europsku uniju.

Već tada, dok sam bio u posjetu Skopju, primio sam s posebnom toplinom i zadovoljstvom predstavljanje zahtjeva za članstvo.

Bio sam uvjeren - što sam i nadalje - da se radilo o važnom cilju za Hrvatsku i značajnom primjeru za sve ostale zemlje regije.

Još sam zadovoljniji što mogu za nekoliko sati hrvatskoj Vladi uručiti dugačak i detaljan dokument, koji se tehničkim rječnikom naziva "Upitnik", a koji sadrži više od 2.500 pitanja vezanih za političku, gospodarsku i upravnu situaciju u zemlji. Odgovori će sačinjavati osnovu na temelju koje će Komisija dati Mišljenje o pokretanju pregovora o pristupanju.

Od danas započinje naš zajednički put koji bi morao dovesti Hrvatsku u Europsku uniju. Uniju koja se širi i osnažuje, priskrbljujući si Ustav koji je plod predanih rasprava u koje su bile uključene vlade, parlamenti i javna mnijenja.

I danas sam ovdje kako bih s vama podijelio osjećaje i očekivanja od ovog velikog putovanja.

To je putovanje upoznavanja.

Tijekom sljedećih mjeseci zapravo ćemo naučiti upoznavati se sve bolje. Upoznat ćemo bolje naše sustave i ocijeniti njihovu kompatibilnost. Prilagodit ćemo instrumente i procese na putu harmonizacije koji će nas ubrzo dovesti do dijeljenja istih pravila.

Naši građani će naučiti bolje se upoznati, shvatiti našu povijest, civilizaciju i tradicije.

Naučit će se suživotu u uniji različitosti i manjina jer nijedna država članica Unije nije dovoljno velika da može odlučivati bez sudjelovanja ostalih.

Ova dimenzija je oblikovala karakter Europe gdje poštovanje, tolerancija i traženje konsenzusa predstavljaju pravilo. Gdje je nasilje zabranjeno. Gdje je dijalog istisnuo suprotnost. Gdje su zajednička pravila, nastala i odlučena zajedno, postala osnova našeg zajedničkog življenja.

Taj put neće uvijek biti lagan.

Trebat će uskladiti zakonodavstvo, osigurati provedbu novih normi sukladno standardima Unije.

Neće biti nijednog područja upravnog života koji neće biti obuhvaćen procesom prilagodbi pravilima Zajednice.

Ipak, sve zemlje koje su prošle ovaj težak i ponekad bolan proces, na kraju su izašle snažnije, konsolidirane, s izrazito stasalom sposobnošću da odgovore izazovima života u međunarodnoj zajednici.

To je istina i za sve članice Unije, od država osnivača do država koje tek trebaju postati punopravne članice, u postupku stalnog rasta i neprestanog prilagođavanja.

Ovom složenom i delikatnom procesu pozvana je pridonijeti cijela država.

Društvo, građani, žene i muškarci Hrvatske, koji moraju pokazati svoje europske aspiracije i traženja. Institucije koje moraju znati voditi ovaj proces s entuzijazmom, strpljenjem i odlučnošću.

Posebna odgovornost pripada Saboru, Vama poštovani zastupnici, koji ste pozvani donositi zakone i politički podupirati proces reformi.

S moje strane to je poziv i želja.

Kao stalnu uporišnu točku imajte uvijek interes vaše zemlje i njezinu težnju da bude dijelom velike europske obitelji.

To ste već učinili kada ste u prosincu prošle godine jednoglasno prihvatili Rezoluciju kojom se podržava zahtjev za pristupanje Hrvatske u Europsku uniju.

Taj duh jedinstva predstavlja veliku snagu uz poštivanje različitosti mišljenja koja karakteriziraju demokratsko društvo.

Taj duh jedinstva, temeljen na zajedničkoj europskoj ambiciji, bit će zapravo ključan za suočavanje s problemima i pitanjima, koji moraju biti riješeni do završetka procesa pristupanja.

Politička, gospodarska, pravna i upravna tranzicija predstavljala je veliki izazov za Hrvatsku. Izazov - savladan s više strana, ali koji još uvijek zahtijeva dodatni napor na područjima kao što su reforma pravosuđa, sloboda sredstava informiranja, poštivanje prava manjina, povratak izbjeglica. Dodatan napor zahtijeva se i u delikatnom i osjetljivom području kao što je suradnja s ICTY-em.

Vaša zemlja je već pokazala da je sposobna donijeti teške odluke u ime europskih ideala. Osvrćem se posebno na Međunarodni kazneni sud u vezi kojeg je Hrvatska odlučila pridružiti se zajedničkom stajalištu Unije i podržati ispravnost institucije, koja će morati djelovati uz jamstvo svih članova međunarodne zajednice.

Ovo je temelj zajedništva u Europi: dijeliti viziju i zajednički stvarati instrumente za njeno ostvarivanje.

Gospodine Predsjedniče, poštovani zastupnici.

Prije samo nekoliko dana svečano smo se okupili na Sastanku na vrhu u Solunu koji je označio temeljnu prekretnicu za regiju.

Tom prigodom su članovi Europskog vijeća svečano izjavili da je budućnost zemalja Balkana u Europskoj uniji, podcrtavajući istodobno uvjerenu potporu Unije procesu europskog integriranja Balkana.

Želim još jednom podsjetiti, pred ovim Saborom, na moju najdublju i iskrenu podršku procesu europskog integriranja Balkana.

Neću se umoriti od ponavljanja da će se ujedinjenje Europe dovršiti tek kada sve zemlje regije postanu punopravne članice Unije.

Politička agenda dogovorena u Solunu predstavlja zajedničku zadaću i određuje put koji želimo zajednički prijeći.

Željeli smo obogatiti Proces stabilizacije i pridruživanja tipičnim elementima iz strategije proširenja.

Osnažili smo politički dijalog.

Željeli smo staviti naglasak na probleme rasta i gospodarskog razvoja, s uvjerenjem da su rast i zapošljavanje najučinkovitije mjere za borbu protiv siromaštva i zanemarivanja, plodnog tla na kojima se hrane kriminal i nezakonita trgovina.

Unija je spremna učiniti vlastiti dio, a Komisija s nestrpljivim entuzijazmom gleda posao koji je očekuje.

Međutim, radi se o dvosmjernoj ulici.

Isti entuzijazam i ista odlučnost se očekuje i od vas. Čak štoviše vi ćete biti oni koji će odrediti ritam i brzinu procesa integracije.

Pravila Unije su jasna: poštivanje političkih kriterija iz Kopenhagena, postojanje funkcionirajućeg tržišnog gospodarstva, sposobnost prilagodbi sustavu normi koji predstavlja europski zakonodavni korpus.

Unija ne traži više. Ali ne prihvaća ni manje.

Sa svoje strane siguran sam da će Hrvatska znati biti na visini ove zadaće.

Želim podcrtati da vaša zemlja ima osobitu odgovornost, jer u ovom trenutku zauzima najnaprednije mjesto u regiji. Dakle na vama je i zadaća da "budete dobar primjer" i da pokažete da je cilj dostižan ako postoji čvrsta politička volja da se bez oklijevanja krene putem koji su utrli "očevi utemeljitelji Europe".

Gospodine Predsjedniče, poštovani zastupnici, u ovom kontekstu ne bih želio propustiti podvući neizbježnu potrebu da se iz vida nikada ne izgubi referenca na regionalni okvir.

Cijela balkanska regija mora - ponavljam mora - doći u Europsku uniju.

Nijedan zid, nijedna podjela ne smije biti zamišljena unutar Balkana. Upoznali smo nažalost predobro koliku patnju su takve podjele uzrokovale.

Ne postoji nikakva nostalgija za prošlošću u ovom što vam govorim.

Postoji samo duboko uvjerenje da je sazrijelo vrijeme na Balkanu za gradnju mostova, a ne za njihovo rušenje. Za otvaranje granica, a ne njihovo zatvaranje. Za ponovno povezivanje i trgovinsku suradnju, a ne otuđivanje.

I ne vjerujem da je slučajno da cvjetaju regionalne i subregionalne inicijative u regiji, od Pakta o stabilnosti do Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, od Srednjoeuropske inicijative do Jadransko-jonske inicijative. Tako cvjetaju i sporazumi kao što je "Memorandum o razumijevanju o regionalnom tržištu električne energije", odnosno "Sporazum o režimu plovidbe Savom" ili mreža, skoro završena, ugovora o slobodnoj trgovini između svih država regije.

Razvoj, stabilnost, sigurnost zahtijevaju regionalni okvir. Nijedna država se ne može smatrati imunom na opasnost od nestabilnosti, ukoliko i druge države nisu na to otporne.

To zasigurno ne znači da Hrvatska, da bi mogla postati članicom Unije, mora čekati da sve druge države postanu zrele za njihov ulazak u Europu.

Nastavit će se s primjenom načela diferencijacije i svaka država bit će ocjenjivana na temelju vlastitih zasluga i vlastitih sposobnosti.

Ali proces proširenja na države Balkana je jedinstven i nedjeljiv u smislu da čitava regija treba u potpunosti biti integrirana u Europu.

Gospodine Predsjedniče, poštovani zastupnici,

Želio bih zaključiti prisjećajući se jednog datuma: 24. studenoga 2000. g. Tog dana, sudjelovao sam, upravo ovdje u Zagrebu, na Sastanku na vrhu koji je označio početak procesa integracije država Balkana u Europu.

Taj je Sastanak na vrhu bio i trenutak pokretanja pregovora između Europske unije i Hrvatske o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Tom prigodom imao sam velike nade da se Hrvatska može ubrzano približiti Europi.

Danas sam siguran da je vaša zemlja započela proces koji će je ubrzo dovesti do države članice Europske unije.

To je naša zajednička budućnost.

Hvala."

(Hina) pp rb

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije