Gruzijci ove nedjelje ponovno biraju: nakon siječanjskih predsjedničkih, sada izlaze na parlamentarne izbore na kojima se očekuje pobjeda Nacionalnog pokretaDemokrata, stranke predsjednika Mihaila Saakašvilija.

Ti su izbori zapravo popravni ispit nakon studenoga prošle godine kad je zbog sumnje u regularnost parlamentarnih izbora došlo do narodne pobune koja je rezultirala svrgavanjem dugogodišnjeg predsjednika Eduarda Ševardnadzea.

Saakašvili je tada poveo nezadovoljne Gruzijce, Ševardnadze je otišao, vrhovni je sud poništio parlamentarne izbore, a u siječnju na predsjedničkim izborima 36-godišnji pravnik Mihail Saakašvili postao je najmlađi europski šef države.

Sad se bira 150 od 235 zastupnika u gruzijskom parlamentu, a analitičari kao jedinu poteškoću s kojom će se Saakašvili suočiti na ovim izborima vide stanje u maloj pokrajini Adžariji na Crnome moru u kojoj svoju vlast ljubomorno čuva Aslan Abašidze.

Predsjednička koalicija suočit će se s 18 stranaka i blokova oporbe, među kojima su najveći Stranka obnove Aslana Abašidzea, Desni blok i populistička Narodna stranka.

Aslan Abašidze nekadašnji je Ševardnadzeov žestoki protivnik koji mu je poslije postao saveznik i sad se bori da se mirna revolucija koja je pomela bivšega gruzijskog predsjednika ne prenese i u Adžariju.

Sredinom ožujka Saakašvili je čak uveo blokadu Adžarije i ukinuo je tek nakon što je na pregovorima s Abašidzeom u Batumiju dobio jamstva da će se uoči gruzijskih parlamentarnih izbora 28. ožujka ondje slobodno odvijati predizborna kampanja.

U zemlji s oko pet milijuna stanovnika nezaposlenost je oko 20 posto, većina stanovništva živi ispod granice siromaštva, a umirovljenici preživljavaju s mirovinama koje u prosjeku iznose oko šest dolara.

Najavljena borba protiv korupcije pomogla je Saakšivliju da pobijedi na predsjedničkim izborima, a vjeruje se da će pomoći i njegovim saveznicima na parlamentarnima.

Promatrači kažu da su parlamentarni izbori veći logistički izazov od predsjedničkih zbog puno većeg broja kandidata. Na predsjedničkim izborima Saakašvili nije imao snažnoga protivnika i pobijedio je s uvjerljivom većinom.

Vjeruje se da će stranke koje podržavaju Saakašvilija i na parlamentarnim izborima dobro proći, dok se snagama bliskih Ševardnadzeu - strankama Za novu Gruziju, Novoj stranci prava i Radničkoj stranci - daju mali izgledi za prelazak izbornog praga koji iznosi visokih sedam posto.

Zbog takvog izbornog praga, Vijeće Europe već je upozorilo na opasnost od "jednobojnoga" parlamenta. "To bi bilo opasno za razvoj demokracije u Gruziji", ocijenjeno je u priopćenju Vijeća Europe.

Reformistički saveznici predsjednika Mihaila Saakašvilija nadaju se da će im izbori, koji se održavaju tako brzo nakon siječanjskih, osigurati parlamentarnu većinu, a oporbene su stranke nezadovoljne terminom jer su tražile da se izbori zakažu nešto kasnije, u travnju ili svibnju.

Predsjednica parlamenta Nino Burdžanadze izjavila je da je privremena vlada prvo kanila parlamentarne izbore zakazati za 7. ožujka, ali je taj datum pomaknula zbog neslaganja nekoliko političkih stranaka, među ostalima i stranke Za novu Gruziju i Nove stranke prava, stranke poslovnih ljudi.

"Nažalost, argumenti za odgađanje izbora do nekoga kasnijeg datuma u proljeću nisu uzeti u obzir i ja mislim da je to velika politička pogreška", kazao je Pikria Čikradze iz Nove stranke prava, na gruzijskoj televiziji:

(Hina) xvm ydh