54.198.31.213 US
 

Haiti 1. siječnja obilježava Dan neovisnosti

Piše:
utorak, 30.12.2003. 07:48
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

HAIĆANI za Novu godinu doista imaju razloga za slavlje: afrički robovi, nasilno dovedeni na Karibe, izborili su 1. siječnja prije 200 godina neovisnost Republike Haiti, nakon 12 godina teške borbe.

Jedina uspješna pobuna robova u povijesti čovječanstva rezultirala je uspostavom prve neovisne države u Latinskoj Americi.

No, dok Haiti proslavlja 200. obljetnicu neovisnosti, zemlja je u lošem stanju, jer se nisu ostvarile nade o stabilnom demokratskom razvoju, nakon američke vojne intervencije 1994. godine.

Zemlju je zahvatio val prosvjeda protiv predsjednika Jeana-Bertranda Aristidea, a u sukobima policije i prosvjednika poginulo je 15 osoba.

Oporbeni čelnici optužuju vladu za korupciju, zloporabu vlasti i loše upravljanje. Neki kažu da Aristide, koristeći se plaćenim ubojicama za gušenje nemira, nalikuje diktatorima koji su vladali Haitijem u 20. stoljeću.

Uz argument da u toj državi nema vladavine prava, međunarodna zajednica zadržava većinu financijske pomoći namijenjene Haitiju. Na ljestvici zemalja po stupnju ekonomskog i društvenog razvoja, Haiti, nakon Sjedinjenih Država druga najstarija nacija u tom dijelu svijeta, nalazi ne se posljednjem mjestu.

Iako se ceste diljem zemlje doslovce raspadaju, Aristidea to nije spriječilo da ogromna sredstva izdvoji za obnovu nacionalnih spomenika i uređenje trgova uoči obljetnice. Zahvaljujući tome, brončani spomenici narodnih heroja Toussainta LOuverturea, Jean-Jacquesa Dessalinesa i Henria Christophera, bivših robova koji su tjerali strah u kosti francuskim kolonijalnim vladarima, sjaje kao novi.

Kako bi priznala "crnu republiku" kao neovisnu državu, Francuska je zahtijevala naknadu od 150 milijuna franaka u zlatu, no Haiti je platio "samo" 90 milijuna. Aristideova vlada nedavno je zatražila vraćanje toga iznosa u današnjoj valuti, no Francuska je to odbila.

"Nema nikakvih jamstava da bi vlada taj novac uporabila za dobrobit zemlje", rekao je Michel Hector, povjesničar i kritičar Aristidea.

No, dodao je kako nema sumnje da Haićani, 200 godina kasnije, još uvijek osjećaju posljedice ropstva.

Pokret za neovisnost Haitija uzdrmao je prije dvjesto godina same temelje europskog kolonijalnog sustava, osnovanog na ropstvu, rasnom iskorištavanju i plantažama, smatra Hector.

"Neovisnost je veliko zajedničko postignuće, na koje možemo biti ponosni", zaključio je Hector.



(Hina) bcav nab

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije