PROSJEČNA osobna potrošnja po kućanstvu u Hrvatskoj je u prošloj godini iznosila 65.593 kune, što je za svega 857 kuna ili za 1,3 posto više nego u godini prije.

To je najmanji iznos postotnog povećanja prosječne godišnje osobne potrošnje kućanstava u Hrvatskoj od 1999. godine, od kada Državni zavod za statistiku kontinuirano prati kretanja osobne potrošnje, iskazane izdacima za proizvode i usluge kojima se podmiruju životne potrebe članova kućanstva.

U prijašnjim godinama rast prosječne osobne potrošnje po kućanstvu kretao se između 4 i 11 posto.

Podaci pak o prosječnim ukupno upotrebljenim i raspoloživim sredstvima hrvatskih kućanstva pokazuju smanjenje štednje, a povećanje iznosa podizanja i otplate kredita. Udio podignutih kredita u ukupno raspoloživim sredstvima po kućanstvu u kontinuiranom je porastu i u 2003. iznosi 10,6 posto (ili prosječno oko 7,6 tisuća kuna).

Anketom o potrošnji kućanstava, koju je objavio Državni zavod za statistiku na svojim web stranicama, za 2003. obuhvaćeno je 2.985 kućanstava, sa 8.546 članova.

Daleko najveći dio osobne potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstva i dalje odlazi na hranu i bezalkoholna pića - u 2003. godini 32,6 ili 21,4 tisuća kuna, a najmanje se izdvaja za obrazovanje - manje od 0,7 posto ili tek 439 kuna.
Karakteristike osobne potrošnje kućanstava (novčane i naturalne) iskazane su pomoću 12 osnovnih grupa proizvoda i usluga koje kućanstvo koristi za podmirivanje životnih potreba.

Na drugom je mjestu po visini udjela grupa stanovanje i potrošnja energenata, sa udjelom od 13,78 posto, a na trećem je mjestu prijevoz, sa udjelom od 11,45 posto.

Slijede izdaci za odjeću u obuću s 8,33 posto, ostala dobra i usluge sa 7,59 posto, rekreacija i kultura 6,18 posto, te pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje s 5,37 posto.

Sve ostale grupe u osobnoj potrošnji imaju udjele manje od pet posto - komunikacije 4,97 posto, alkoholna pića i duhan 4,19 posto, te hoteli i restorani 2,76 posto.

Pri začelju je zdravstvo sa udjelom od 2,11 posto, a grupa potrošnje s apsolutno najnižim udjelom je obrazovanje, tek 0,67 posto.

Na osobnu potrošnju (novčanu 62.364 kune i naturalnu 3.229 kuna) otpada 84,2 posto ukupno upotrebljenih sredstava čiji je prosjek po kućanstvu za 2003. iznosio 77.917 kuna, ili svega 586 kuna više nego u godini prije.

Osobnu potrošnju, kao najznačajniji dio ukupno upotrebljenih sredstva, čine novčana potrošnja te naturalna potrošnja koja uključuje izračunatu vrijednost dobara i usluga stvorenih vlastitom proizvodnjom i utrošenih u kućanstvu.

Ukupno upotrebljena sredstva, uz osobnu potrošnju uključuje i otplate zajmova s kamatama od 3.788 kuna (što je za 30 posto više nego 2002.), vrijednost štednje koja je lani prosječno po kućanstvu iznosila 1.578 kuna (ili za 31,7 posto manje nego u godini prije) i investicije u stan, kuću i imanje (prosječnih 6.459 kuna).

Kako pak prosječno hrvatsko kućanstvo dolazi do sredstava pokazuju podaci o izvorima stjecanja ukupno raspoloživih sredstva, koja su u prosjeku po anketiranom kućanstvu u 2003. godini iznosila 71.878 kuna, što je za oko 2,5 tisuća kuna više nego u 2002.

Od toga se 86,3 posto dobiva iz plaća, dohodaka od samostalnog rada, mirovina, imovine, različitih naknada, tekućih primanja i transfera, a taj je ukupni raspoloživi dohodak prosječno po kućanstvu lani iznosio 62.018 kuna, ili 471 kunu manje nego u godini prije.

Ukupno su raspoloživa sredstva poboljšavana podizanjem kredita i štednih uloga. Podaci ankete tako pokazuju da je po kućanstvu u prosjeku podignuto 7.619 kuna kredita (za 2,1 tisuću više nego u godini prije), te 1.628 kuna štednih uloga.