HRVATSKA 23. U SVIJETU PO GLOBALIZIRANOSTI - FOREIGN POLICY
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska je u 2004. na 23. mjestu u svijetu po uključenosti u globalne tijekove, kako pokazuje ovogodišnje rangiranje zemalja prema njihovoj globaliziranosti objavljeno u američkom časopisu Foreign Policy.
Po treći put za redom Irska je najviše globalizirana zemlja na svijetu prema indeksu globalizacije časopisa Foreign Policy iz Washingtona i konzultantske tvrtke za management A.T. Kearney. Iza nje dolaze Singapur, Švicarska i Nizozemska.
Četvrto godišnje izvješće, utemeljeno na podacima iz 2002. mjerilo je gospodarsku integriranost, osobne kontakte, tehnološku povezanost, te političku angažiranost 62 zemlje svijeta na koje otpada 96 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda i 84 posto stanovništva.
Hrvatska je zauzela visoko 23 mjesto ispred razvijenih zemalja poput Italije i Japana, te zemalja u tranziciji poput Mađarske i Poljske, navodi se u dvomjesečniku Foreign Policy za ožujak/travanj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zemlje središnje i istočne Europe ojačale su svoje gospodarske veze s ostatkom svijeta, a izravna ulaganja su, nasuprot svjetskom trendu opadanja, porasla za 19 posto dok se te zemlje pripremaju za ulazak u Europsku uniju.
Hrvatska je u odnosu na prošlogodišnje mjerenje izgubila jedno mjesto, ali ne zahvaljujući svojoj slabosti nego dramatičnom skoku koji su napravile Slovenija i Slovačka, djelomice potaknutim privatizacijom državnih tvrtki.
Najbolji rezultat u regiji pokazala je Slovenija koja je poboljšala svoj rang za šest mjesta i smjestila se na 19. mjestu po prvi put ušavši među prvih 20 zemalja. Slovačka je na 21 mjestu.
Izvješće je pokazalo da su, mada je svjetsko gospodarstvo usporilo rast, porast uporabe interneta i prekogranična putovanja produbili globalnu povezanost. Zabilježeno je 22 milijuna turista više, a broj međunarodnih poziva porastao je za 15 milijardi minuta, dok je broj mobilnih telefona po prvi puta 2002. nadmašio broj fiksnih linija. Pojavilo se 130 milijuna novih korisnika interneta čime je ukupno 10 posto svijeta izašlo na internet.
Indeks je utvrdio da u globaliziranim zemljama ljudi žive dulje i zdravije, a žene uživaju najviše socijalnih sloboda, te ekonomskih i obrazovnih mogućnosti.
(Hina) xsl ydv
Po treći put za redom Irska je najviše globalizirana zemlja na svijetu prema indeksu globalizacije časopisa Foreign Policy iz Washingtona i konzultantske tvrtke za management A.T. Kearney. Iza nje dolaze Singapur, Švicarska i Nizozemska.
Četvrto godišnje izvješće, utemeljeno na podacima iz 2002. mjerilo je gospodarsku integriranost, osobne kontakte, tehnološku povezanost, te političku angažiranost 62 zemlje svijeta na koje otpada 96 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda i 84 posto stanovništva.
Hrvatska je zauzela visoko 23 mjesto ispred razvijenih zemalja poput Italije i Japana, te zemalja u tranziciji poput Mađarske i Poljske, navodi se u dvomjesečniku Foreign Policy za ožujak/travanj.
Hrvatska je u odnosu na prošlogodišnje mjerenje izgubila jedno mjesto, ali ne zahvaljujući svojoj slabosti nego dramatičnom skoku koji su napravile Slovenija i Slovačka, djelomice potaknutim privatizacijom državnih tvrtki.
Najbolji rezultat u regiji pokazala je Slovenija koja je poboljšala svoj rang za šest mjesta i smjestila se na 19. mjestu po prvi put ušavši među prvih 20 zemalja. Slovačka je na 21 mjestu.
Izvješće je pokazalo da su, mada je svjetsko gospodarstvo usporilo rast, porast uporabe interneta i prekogranična putovanja produbili globalnu povezanost. Zabilježeno je 22 milijuna turista više, a broj međunarodnih poziva porastao je za 15 milijardi minuta, dok je broj mobilnih telefona po prvi puta 2002. nadmašio broj fiksnih linija. Pojavilo se 130 milijuna novih korisnika interneta čime je ukupno 10 posto svijeta izašlo na internet.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Indeks je utvrdio da u globaliziranim zemljama ljudi žive dulje i zdravije, a žene uživaju najviše socijalnih sloboda, te ekonomskih i obrazovnih mogućnosti.
(Hina) xsl ydv
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati