Hrvatska će tražiti objašnjenje odluke o zamrzavanju imovine
Tekst se nastavlja ispod oglasa
GLASNOGOVORNIK hrvatske Vlade Ratko Maček rekao je u četvrtak da će Hrvatska tražiti objašnjenje Europske unije o tome kakvi "pravni učinci" proizlaze iz najnovije odluke Vijeća EU-a o zamrzavanju imovine nedostupnih osoba optuženih za ratne zločine pred Haškim sudom (ICTY).
"O tome kakvi pravni učinci proizlaze iz te odluke Hrvatska će tražiti objašnjenje", rekao je Maček za Hinu u Bukureštu, gdje boravi u sastavu hrvatskog izaslanstva koje će u petak sudjelovati na ministarskom sastanku Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP). Hrvatsko izaslanstvo u Bukureštu vodi premijer Ivo Sanader.
Vijeće Europske unije u četvrtak je priopćilo da su zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, potencijalni kandidati i zemlje članice EFTA-e prihvatile odluku Vijeća EU-a o zamrzavanju imovine optuženicima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Anti Gotovini.
"Kandidatske zemlje Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, zemlje iz Procesa stabilizacije i pridruživanja i potencijalni kandidati Albanija, BiH, Makedonija, Srbija i Crna Gora, te zemlje EFTA-e, članice Europskog ekonomskog prostora Island, Lihtenštajn i Norveška objavljuju da dijele ciljeve iz Zajedničkog stajališta Vijeća o daljnjim mjerama podrške za učinkovitu provedbu mandata ICTY-a", kaže se u priopćenju Vijeća Europske unije.
Vijeće EU-a usvojilo je 11. listopada Zajedničko stajalište i uredbu, koja je naknadno objavljena, o zamrzavanju svih sredstava i ekonomskih resursa koji pripadaju Karadžiću, Mladiću i Gotovini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prema toj odluci, koja je stupila na snagu na dan donošenja, trojici optuženika zamrzavaju se sva sredstva i ekonomski resursi, osim sredstava potrebnih za osnovne životne potrebe, hranu, stan, lijekove, medicinske usluge, zatim za porezne obveze, premije osiguranja te za troškove pravnih usluga.
Mjere iz Zajedničkog stajališta primjenjivat će se u razdoblju od godinu dana, a njihova provedba će se stalno nadzirati. Ako Vijeće procjeni da ciljevi te odluke nisu ispunjeni, ona će se obnoviti ili odgovarajuće dopuniti. Također popis osoba može se proširiti na prijedlog neke zemlje članice ili Europske komisije.
Kako bi se maksimizirali učinci tih mjera, Europska unija će poticati treće zemlje da uvedu restriktivne mjere slične onima iz Zajedničkog stajališta, stoji u odluci Vijeća.
Glasnogovornik u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova Dobroslav Silobrčić rekao je u četvrtak za Hinu da je to "tehnički dokument i da se podrazumijeva da Republika Hrvatska, kao zemlja kandidat, slijedi politiku EU-a".
"O tome kakvi pravni učinci proizlaze iz te odluke Hrvatska će tražiti objašnjenje", rekao je Maček za Hinu u Bukureštu, gdje boravi u sastavu hrvatskog izaslanstva koje će u petak sudjelovati na ministarskom sastanku Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP). Hrvatsko izaslanstvo u Bukureštu vodi premijer Ivo Sanader.
Vijeće Europske unije u četvrtak je priopćilo da su zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, potencijalni kandidati i zemlje članice EFTA-e prihvatile odluku Vijeća EU-a o zamrzavanju imovine optuženicima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Anti Gotovini.
"Kandidatske zemlje Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, zemlje iz Procesa stabilizacije i pridruživanja i potencijalni kandidati Albanija, BiH, Makedonija, Srbija i Crna Gora, te zemlje EFTA-e, članice Europskog ekonomskog prostora Island, Lihtenštajn i Norveška objavljuju da dijele ciljeve iz Zajedničkog stajališta Vijeća o daljnjim mjerama podrške za učinkovitu provedbu mandata ICTY-a", kaže se u priopćenju Vijeća Europske unije.
Vijeće EU-a usvojilo je 11. listopada Zajedničko stajalište i uredbu, koja je naknadno objavljena, o zamrzavanju svih sredstava i ekonomskih resursa koji pripadaju Karadžiću, Mladiću i Gotovini.
Prema toj odluci, koja je stupila na snagu na dan donošenja, trojici optuženika zamrzavaju se sva sredstva i ekonomski resursi, osim sredstava potrebnih za osnovne životne potrebe, hranu, stan, lijekove, medicinske usluge, zatim za porezne obveze, premije osiguranja te za troškove pravnih usluga.
Mjere iz Zajedničkog stajališta primjenjivat će se u razdoblju od godinu dana, a njihova provedba će se stalno nadzirati. Ako Vijeće procjeni da ciljevi te odluke nisu ispunjeni, ona će se obnoviti ili odgovarajuće dopuniti. Također popis osoba može se proširiti na prijedlog neke zemlje članice ili Europske komisije.
Kako bi se maksimizirali učinci tih mjera, Europska unija će poticati treće zemlje da uvedu restriktivne mjere slične onima iz Zajedničkog stajališta, stoji u odluci Vijeća.
Glasnogovornik u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova Dobroslav Silobrčić rekao je u četvrtak za Hinu da je to "tehnički dokument i da se podrazumijeva da Republika Hrvatska, kao zemlja kandidat, slijedi politiku EU-a".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati