Tekst: S.C.H.
Foto: AFP

EUROSTAT, statistički ured Europske unije, upravo je objavio najnovije rezultate istraživanja o kretanju stanovništva u Europi, prema kojima je zaključeno da će do sredine ovoga stoljeća stanovništvo u Uniji biti značajno starije, a Hrvatska bi prema istom istraživanju do tada mogla izgubiti čak 30 posto sadašnjeg broja stanovnika.

U ovom trenutku na svaku osobu staru 65 ili više godina u Uniji dolaze četiri zaposlene osobe, no prema istraživanju Eurostata do 2050. godine taj bi omjer mogao pasti na tek dvije radno sposobne osobe na jednog umirovljenika.

Iz studije "Projekcija stanovništva Republike Hrvatske 2004. – 2051.", koju su još 2006. načinili hrvatski demografi, prema najpovoljnijem scenariju, uz visoku stopu fertiliteta i migracije, Hrvatska bi 2011. trebala imati 4,407 milijuna stanovnika, čak 35.000 manje nego 2004. godine. No prema najlošijem scenariju, koji se čini vjerojatnijim, a predviđa nisku stopu fertiliteta i izostanak migracija, Hrvatska bi iduće godine mogla imati tek 4,324 milijuna stanovnika, odnosno oko 118.000 manje nego 2004. Prema najpesimističnijem scenariju, Hrvatska će do 2051. ostati bez 1,319 milijuna stanovnika u odnosu na sadašnji broj žitelja.

Europsko gospodarstvo spasit će migranti

Slične pesimistične brojke važe i za zemlje EU-a, pa se tako predviđa da će do 2060. godine Europa imati tek 506 milijuna stanovnika, odnosno tek 6,6 milijuna više nego danas. No taj ionako minorni porast nikako neće biti posljedica prirodnog prirasta stanovništva, koje će – uzgred rečeno – u zemljama EU-a u idućim desetljećima biti sve starije, već se porast odnosi na povećanje broja migranata, za koje se procjenjuje da će priljevom radno sposobnog stanovništva spasiti europsku ekonomiju, ugroženu konstantnim starenjem žitelja.

No Eurostat upozorava da do 2035. godine čak ni pozitivna migracija više neće moći spasiti EU od drastičnog smanjenja prirodnog prirasta stanovništva. Zbog toga se crne prognoze smanjenja broja stanovnika odnose na Italiju, Njemačku, Maltu, Grčku, Sloveniju i Slovačku. Tek nešto bolji scenarij makar i minimalnog povećanja broja stanovnika predviđa se za Belgiju, Francusku, Španjolsku, Irsku, Cipar, Nizozemsku, Finsku, Luksemburg, Portugal i Austriju.