54.162.220.219 US
 

Hrvatska danas u razmjerno ugodnoj poziciji prema EU

Piše:
petak, 9.5.2003. 16:36
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

EUROPSKA unija nije savršena, ali za nju nema alternative, često su ponavljali hrvatski političari na čelu s premijerom Ivicom Račanom, objašnjavajući zbog čega je članstvo u uniji apsolutni prioritet hrvatske politike, bez obzira na neke zahtjeve koji su često nailazili na otpor u hrvatskoj javnosti.

Danas je pozicija Republike Hrvatske u odnosu na EU razmjerno ugodna, jer je ne samo u rekordnom roku u veljači ove godine Hrvatska uspjela predati molbu za punopravno članstvo u EU, već se o toj molbi u EU već počelo i raspravljati.

Ubrzani razvoj odnosa s međunarodnom zajednicom počeo je prije točno tri godine, kad je, u svibnju 2000. Hrvatska primljena u NATO-ov program Partnerstvo za mir. Krajem te godine RH je postala članicom Svjetske trgovinske organizacije, trilateralu Italije, Mađarske i Slovenije proširila je na kvadrilateralu, a Vijeće Europe je bilo prva međunarodna organizacija koja je u Hrvatskoj ukinula promatračku misiju.

Krajem studenoga 2000. u Zagrebu je održan najbrojniji međunarodni skup dotad održan u Hrvatskoj - Zagrebački summit - na kojem je Hrvatska službeno počela pregovore o Sporazumu o stablizaciji i pridruživanju (SSP) s EU, prvom službenom dokumentu koji je u konačnici, nakon ispunjavanja svih njegovih odredbi, nudio mogućnost pristupa Uniji.

Nakon što se u tri kruga pregovora RH uspjela izboriti da se u tekstu sporazuma, uz potrebu regionalne suradnje, istakne pravilo individulanog pristupa EU svake članice SSP-a, sporazum kojim je Hrvatska dobila status potencijalnog kandidata za članstvo u EU parafirali su 14. svibnja 2001. u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino picula i povjerenik EU za vanjsku politiku Chris Patten.

U srpnju je parafiran i Privremeni sporazum o trgovinskim i s njima povezanim odredbama predviđenima SSP-om, koji je od 1. siječnja 2002. omogućavao međusobnu gospodarsku aktivnost po povoljnijim uvjetima odmah, bez čekanja da SSP stupi na snagu nakon što ga ratificiraju sve članice EU.

Krajem listopada premijer Račan i ministri vanjskih poslova 15 zemalja članica EU svečano su potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Hrvatsko ministarstvo europskih integracija ocijenilo je taj dokument "najvažnijim međunarodnim ugovorom koji je Hrvatska dosad potpisala, jer omogućuje ispunjenje dva strateška cilja: ostvarenje gospodarskog razvoja te gospodarsku i političku integraciju Hrvatske u EU".

Hrvatska je zatim prionula provedbi potpisanog sporazuma, budući da on predviđa temeljitu reformu državne uprave te gospodarskog i političkog sustava u skladu s "acquis communautaireom", pravnim stečevinama EU, odnosno gospodarskim i političkim standardima EU.

Iako se u prvih šest mjeseci kasnilo s ritmom ispunjavanja obveza prema SSP-u, premijer Račan je prije točno godinu dana, 9. svibnja 2002. najavio da će Hrvatska "učiniti sve" da do 15 . siječnja 2003. preda molbu za punopravno članstvo u EU.

Krajem prošle godine ministar za europske integracije Neven Mimica izjavio je da je Hrvatska u prvih godinu dana provedbe SSP-a ispunila 50 posto uvjeta, a da će sve obveze, za koje je SSP-om predviđen rok od 6 godina, ispuniti do kraja 2003. te će "do 2006. zadovoljiti i uvjete koji se inače postavljaju pred zemlje s otvorenim pregovorima o članstvu".

"Hrvatska je sposobna postati prvi sljedeći kandidat za proširenje Unije bez bzira na tempo ostalih zemalja jugoistočne Europe", rekao je Mimica u prosincu u Beču.

Nedugo zatim vlada je donijela Nacionalni program za pridruživanje za 2003. kojim se predviđa donošenje 83 zakona i podzakonskih akata te obuvaća 13 poglavlja pravne stečevine EU i čijim bi izvršenjem Hrvatska ispunila više od 80 posto obveza preuzetih SSP-om.

Usvajanjem Nacionalnog programa u takoj ranoj fazi procesa pridruživanja vlada je željela ojačati vanjskopolitičku i pregovaračku poziciju uoči lobiranja za prihvaćanje molbe za članstvo, u čemu je i uspjela, jer je premijer zahtjev za punopravnim članstvom u Uniji službeno predao predsjedavajućem EU, grčkom premijeru Costasu Simitisu 21. veljače u Ateni.

"Nedavni značajni susreti na najvišim razinama, kao i današnji susret s premijerom Simtisom, podržavaju nas u uvjerenju da su naše ambicije opravdane, promišljene i pravodobne", rekao je tada Račan.

Ubrzo je Europska komisija objavila drugo izvješće o napretku RH u ispunjavanju odredaba SSP-a. To je izvješće u vladi ocijenjeno "pozitivnim", a nova potvrda tomu stigla je 52 dana nakon podnošenja molbe kad je 14. travnja Vijeće ministara EU zadužilo Europsku komisiju za izradu mišljenja (tzv. avisa) o hrvatskoj kandidaturi za članstvo, koje obično traje oko godinu dana.

Mišljenje komisija izrađuje na temelju opsežnog upitnika koje mora ispuniti vlada zemlje kandidata i drugih izvora, nakon čega daje preporuku Vijeću EU, koje zatim odlučuje hoće li ili neće prihvatiti kandidaturu.

Osim ispunjavanja tzv. Kopenhaških kriterija - skupa općih političkih, gospodarskih i pravnih uvjeta potrebnih za članstvo u EU, Hrvatska posebice mora riješiti tri problema koji se odnose samo na nju: a to su bolja suradnja s Haškim sudom, ubrzanje povratka izbjeglica i reforma pravosuđa.

Regionalna suradnja, koja je dugo bila kamen spoticanja između EU i međunarodnih institucija s jedne i Hrvatske s druge strane, više se ne pojavljuje kao poseban problem. Hrvatska ima status punopravne ili pridružene članice cijelog niza regionalnih organizacija (primjerice CEFTA, SEI) pa je čak, kako je to istaknuo ministar Mimica, u zadnjem izvješću o provedbi SSP-a EK "najpozitivnije ocijenjen doprinos Hrvatske regionalnoj suradnji".

Hrvatski političari u svakoj prilici ističu da će Hrvatska poduzeti sve ne bi li ispunila zadane joj uvjete i ostvarila namjeravani cilj - ulazak u Europsku uniju u svojstvu punopravne članice 2007., u društvu sa, za to već predestiniranima, Bugarskom i Rumunjskom.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije