Hrvatska kao posljednja članica "nadrealne" Europske unije
NOVINARI londonskog "Financial Timesa" su došli u posjed "neformalnog" dokumenta iz kojeg je razvidno da vodeći dužnosnici Europske unije razmišljaju da u budućnosti i Siriju priključe svojoj organizaciji.
Mada su briselski dužnosnici izjavili kako je riječ o "non-paperu" koji nikoga ne obvezuje na ništa, i iako je jasno da su u postojećim okolnostima šanse za takvo priključenje ravne nuli, kolumnist Gideon Rachman tvrdi da je taj slučaj samo jedan od simptoma sve većeg otuđenja Europske unije i njenih institucija od stvarnosti.
Rachman tako navodi da briselski dužnosnici u posljednje vrijeme troše ogromne količine vremena, energije i novaca na dva projekta za koje je sve izglednije da nemaju ama baš nikakvog izgleda za uspjeh - prihvaćanje Europskog ustava, odnosno priključenje Turske Europskoj uniji.
Turska - s kojom pregovori o priključenju započeli istovremeno s Hrvatskom - je tako suočena sa sve manje simpatija u europskoj javnosti, pogotovo u zapadnim dijelovima Unije koje s mrzovoljom gledaju na dalje proširenje. Pod pritiskom javnog mnijenja je tako francuski predsjednik Chirac najavio da će Francuska dati glas za prihvaćanje Turske tek ako to odobre glasači na referendumu, a slično najavljuje i austrijska vlada. U trenutnim okolnostima bi na oba referenduma trijumfiralo odlučno "ne".
Slična je stvar s Europskim ustavom - kojeg je, nota bene, pismenom izjavom u potpunosti prihvatila vlada Ive Sanadera. Vodstvo Europske komisije i dalje inzistira na nastavku procesa njegove ratifikacije usprkos toga što je dotični tekst poražen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.
Europski dužnosnici, pak, inzistiraju na tome da će Ustav ipak proći, makar i pod novim imenom, odnosno kao "Ugovor o amandmanima na ugovore o Europskim zajednicama i Europskoj uniji", koji, po njihovom mišljenju neće morati na nikakvu refernedumsku provjeru. Takvim planovima se, pak, oštro suprotstavljaju vlade Britanije i Nizozemske, a odnedavno i dosada ustavobraniteljski raspoložena Poljska.
Rachman, pak, to djelomično objašnjava dosjetkom po kojoj je Bruxelles - sjedište EU - u prošlosti bilo boravište slavnog nadrealističkog umjetnika Renea Magrittea, pa stoga i ne iznenađuje da je Europska unija postala "nadrealna" organizacija.
Što se Hrvatske tiče, prema Rachmanu postoji konsenzus da će Hrvatska "kroz ušicu igle" u sljedećih pet godina postati 28., odnosno posljednjom članicom te "nadrealne" organizacije.
D.A.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati