54.167.83.233 US
 

Hrvatska na dnu europske ljestvice ekonomskih sloboda

Piše:
utorak, 16.1.2007. 14:46
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

U IZVJEŠĆU o indeksu ekonomskih sloboda 2007. The Heritage Foundationa i Wall Street Journala, Hrvatska bilježi slabu ocjenu pravosudnog sustava, suzbijanja korupcije, zaštite vlasničkih prava, veličine državnog aparata, radnog zakonodavstva, te poslovne i ulagačke slobode, što ju je svrstalo na samo dno europske ljestvice.

Hrvatska je s prošlogodišnjeg 55. mjesta pala na 109. mjesto, od 157 zemalja. Ovogodišnji indeks ekonomskih sloboda, daje precizniji prikaz ekonomske slobode od prethodnih, jer se koristi novom metodologijom i novim sistemom ocjenjivanja. Zbog promjene samog indexa teško je ocijeniti koliki je realni pad Hrvatske u odnosu na prošlu godinu.

Hrvatska ekonomija sa postotkom ekonomske slobode od 55% spada u "uglavnom neslobodne" ekonomije, dok se prošle godine nalazila u kategoriji "uglavnom slobodnih".

Loš položaj Hrvatske vidljiv je i u odnosu na susjedne zemlje. Slovenija je na 58. mjestu (27. u Europi), Italija 60. (28.), a Hrvatska se sa svojim 109. (37.) mjestom nalazi na samom dnu europske ljestvice, sastavljene od 41 zemlje. Od susjednih zemalja, lošija od nas je jedino Bosna i Hercegovina sa 115. (38.) mjestom. Iako su prema procjenama i Srbija i Crna Gora lošije od nas, one se zbog nepouzdanosti podataka ne nalaze na listi.

Sloboda poslovanja u Hrvatskoj je najlošija u Europi, te mjesto dijelimo sa Bosnom i Hercegovinom. Uzrok tome je taj što je poduzetništvo sputavano, birokratizacija i korupcija su prevelike, zapošljavanje i otpuštanje radnika nije fleksibilno, a stupanj privatizacije nije dovoljan.

Hrvatsko gospodarstvo bilježi slab rast, no zaostaje u odnosu na ostale tranzicijske zemlje. Hrvatski godišnji rast BDP-a od 4.1%, ako ga uspoređujemo s Estonijom čiji rast BDP-a iznosi oko 12%, pretvara se u zaostajanje od čak 8%.

Jedini značajniji rast koji Hrvatska bilježi je onaj vanjskog duga, koji se trenutno popeo na 31.6 milijardi dolara. Za usporedbu, dug Jugoslavije u jeku njene najveće ekonomske krize, sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća, kada su zbog nedostatka benzina automobili vozili po sistemu "par-nepar", bio je 20 milijardi dolara.

"Ni jedna hrvatska tvrtka ne kupuje naše proizvode, nego svi uvoze. Ja ne znam kome više dokazivati da smo kvalitetni. Mogu to prodati bilo gdje, ali ne u Hrvatskoj, ako ne želim biti ni s lijevima ni s desnima, niti podmićivati." - rekao je na današnjoj konferenciji za novinare Robert Maričak, predsjednik hrvatske tvrtke General Graphic, inače dobitnika nagrade "Zlatno Teslino Jaje" za najinovativniji hrvatski tehnološki proizvod godine.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

"Kao poduzetnik svoje ciljeve ne mogu ostvariti u Hrvatskoj jer ja ovdje nisam slobodan investirati. Država uništava posao, trebala bi se maknuti iz ekonomije i osloboditi tržište. Ja nisam City Express da bi se usudio raditi u "sivoj zoni". Nama Hrvatsko tržište postaje irelevantno, jer ovdje je jedino bitna politička podobnost i korupcija." - dodao je Maričak.

"Kad sam se raspitivao o investiranju u Hrvatsku, mnogi su mi rekli da u Hrvatskoj trenutno nije ni vrijeme ni mjesto za to. Kad gledamo na prava sa lokalne razine, postoji tisuće građanskih zahtjeva koji stoje na sudovima. Sve dok ljudi ne mogu reći "ovo je moje vlasništvo", oni ne mogu napredovati." - rekao je Joel Anand Samy, suosnivač Adriatic instituta.

Na miješanje države u ekonomska pitanja osvrnula se i Nataša Srdoč, predsjednica i suosnivačica Adriatic instituta, te se dotakla i slučaja "Sunčani Hvar".

"Ova vlast ne smatra se dužnom polagati nekome račune, a to je nedopustivo. Što se tiče "Sunčanog Hvara", nedopustivo je da se takav ugovor smatra tajnim.  Danas-sutra svaki porezni obveznik može smatrati da su njegovi prihodi tajni. A i krajnje je vrijeme da se to prestane zvati javno-privatnim partnerstvom jer to nije to." - rekla je Srdoč.

"Porezni obveznici su izgubili potencijalnu maksimalnu cijenu koju bi strani investitor platio za "Sunčani Hvar". Trebalo je otvoriti transparentan natječaj i za domaće i za strane investitore, gdje bi jedini uvjet i kriterij dobivanja vlasništva bio najviša ponuđena cijena." - dodala je Srdoč.

Po ekonomskim slobodama, pet vodećih europskih zemalja su Velika Britanija, Irska, Luksemburg, Švicarska i Estonija. Na dnu europske ljestvice su Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Rusija, Ukrajina i Bjelorusija. U svijetu su vodeći Hong Kong, Singapur i Australija, a najlošije stoje Libija, Kuba i Sjeverna Koreja.

I.M.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije