Hrvatska postala kandidat Europske unije
Tekst se nastavlja ispod oglasa
EUROPSKO vijeće odlučilo je u petak u Bruxellesu promaknuti Hrvatsku u službenog kandidata za članstvo u EU i zakazati otvaranje pristupnih pregovora početkom sljedeće godine.
"Europsko vijeće odlučilo je da je Hrvatska zemlja kandidat za članstvo i da pristupni pregovori trebaju biti otvoreni. Europsko vijeće odlučilo je sazvati bilateralnu međuvladinu konferenciju s Hrvatskom početkom 2005. radi otpočinjanja pregovora", stoji u zaključcima summita 25 šefova država ili vlada zemalja članica EU-a, koji su se u četvrtak i petak okupili na summitu u Bruxellesu.
"Ne želim davati nikakve birokratske izjave, želim samo izraziti svoju sreću. To je najbolje za budućnost, počinjemo novu fazu zajedno - Komisija će raditi s Hrvatskom rame uz rame", rekao je predsjednik Europske komisije Romano Prodi novinarima nakon donošenja odluke.
Hrvatski premijer Sanader zahvalio je Komisiji i predsjedniku Prodiju na "sjajnom poslu u procjenjivanju svega što je Hrvatska učinila posljednjih godina kako bi se došlo do današnje odluke".
"Ovo je veliki dan za Hrvatsku i prilično sam optimističan da ćemo moći završiti pregovore za nekoliko godina i da ćemo tada moći ući u Uniju", rekao je Sanader, dodajući kako je ova odluka važna i za regiju.
"Siguran sam da možemo završiti sve pregovore i zatvoriti sva poglavlja za nekoliko godina i slijediti primjer Slovačke koja je uspjela završiti pregovore za dvije i pol do tri godine. Naša je ambicija da budemo spremni do 2007., a na Europskoj uniji je da odluči kada će nas primiti".
"Moram izraziti i svoje osobno zadovoljstvo zato što nismo ništa oprostili Hrvatskoj. Bili smo ozbiljni, procjenjivali smo korak po korak, što je i naša dužnost, i jednostavno smo zadovoljni i sretni", zaključio je Prodi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Europsko vijeće je svojom odlukom zadužilo Europsku komisiju da pripremi prijedlog općeg pregovaračkog okvira za pregovore s Hrvatskom do kraja svog mandata, koji istječe krajem listopada. Komisija je također zadužena za izradu predpristupnih fondova za Hrvatsku, uključujući potrebne financijske instrumente.
Vijeće među svojim zaključcima također potvrđuje da će pregovori biti temeljeni na hrvatskim vlastitim zaslugama te da će brzina ovisiti samo o hrvatskom napretku u ispunjavanju zahtjeva za članstvo.
Naglašava i da Hrvatska treba održati punu suradnju s ICTY-em i poduzeti sve nužne mjere kako bi se osiguralo da se preostalog optuženika locira i izruči u Den Haag. Hrvatska također treba učiniti dodatne napore u manjinskim pravima, povratku izbjeglica, reformi pravosuđa, regionalnoj suradnji i borbi protiv korupcije.
Kao krajnji zaključak, Europsko vijeće prima k znanju hrvatsku odluku o neprimjenjivanju svih aspekata Zaštićene ekološko-ribolovne zone za zemlje članice EU-a i pozdravlja dogovor koji su postigle Italija, Slovenija i Hrvatska na trilateralnom sastanku u Bruxellesu 4. lipnja 2004.
Stjecanjem kandidatskog statusa i otvaranjem pristupnih pregovora, Hrvatska će ući u posljednju, ali i najzahtjevniju fazu na putu prema članstvu u Europskoj uniji.
Prije početka konkretnih pregovora potrebno je obaviti opsežne pripreme kako bi se utvrdile pregovaračke pozicije. U sklopu priprema za pregovore obavlja se i detaljna analiza usklađenosti hrvatskog zakonodavstva, tzv. "screening". Nakon toga obje strane u pregovorima, Hrvatska s jedne, i 25 zemalja članica EU-a s druge strane, utvrđuju pregovaračke pozicije za svako od poglavlja acquis communautairea (zajednička pravna stečevina) o kojima se pregovara.
Hrvatska će trebati imenovati glavnog pregovarača i pregovaračku ekipu sastavljenu od stručnjaka za svako područje.
Sami pregovori zapravo i nisu pravi pregovori jer svaka zemlja koja želi ući mora u potpunosti preuzeti acquis, ali se u nekim poglavljima dopuštaju duža ili kraća prijelazna razdoblja za potpuno usklađivanje. Pregovori u pravom smislu vode se kod dogovaranja prijelaznih razdoblja, koja najčešće traži zemlja kandidatkinja, ali u nekim slučajevima i EU. Brzina pregovora ovisi o stupnju pripremljenosti zemlje kandidatkinje i o složenosti problema koje treba riješiti.
Iskustva novoprimljenih 10 članica, koje su pregovore završile potkraj 2002. godine govore da među najteža od 29 poglavlja acquisa spadaju zaštita okoliša, poljoprivreda, tržišno natjecanje, financijska pitanja, sloboda kretanja robe, kapitala te radne snage.
U povodu odluke Europskog vijeća o službenoj kandidaturi Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić obratio se naciji, naglasivši da je članstvo u EU najvažniji strategijski cilj Republike Hrvatske.
"Za svakoga kome je stalo do budućnosti Hrvatske, za svakoga tko želi da Hrvatska svoju budućnost ostvaruje u sklopu ujedinjene Europe, danas je povijesni dan. Danas smo napravili još jedan, nezaobilazan i važan korak na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Od danas naša je zemlja i službeno kandidat za članstvo u obitelji europskih država koje su odlučile, čuvajući svoje nacionalne posebnosti, graditi zajedničko sutra, naglasio je Mesić.
"Priznanje što smo ga danas dobili nesumnjivo je priznanje na svemu što je do sada urađeno kako bismo ujedinjenoj Europi postali prihvatljivima", rekao je dodajući kako smatra da je svačija dužnost predano i dosljedno raditi na tome da Hrvatska što brže prihvati sve europske standarde i postane suvremena europska država.
Dobivanje statusa kandidata, istaknuo je Mesić, nije samo priznanje, već i velika obveza, podsjećajući da će Hrvatska kao kandidat za članstvo morati poduzeti još niz mjera, povući još niz poteza.
Članstvo u Europskoj uniji, dodao je Mesić, traži od nas da se dalje mijenjamo i prilagođavamo, da jačamo demokraciju i vladavinu prava, da izgrađujemo gospodarstvo na tržišnim osnovama i da promičemo osobna prava svih naših građana.
"Nitko na nas ne pravi pritisak da se tako ponašamo. Mi smo ti koji žele ući u Europsku uniju i sve što radimo da bismo to postigli, radimo zbog sebe. Svjesni smo obveza što smo ih preuzeli. Ispunit ćemo ih", ustvrdio je Mesić.
Predsjednikovo obraćanje naciji zabilježile su i svjetske agencije, baš kao i činjenicu da je Hrvatska postala, uz Bugarsku, Rumunjsku i Tursku, četvrti službeni kandidat za punopravno članstvo u EU.
"Europska unija u petak je odlučila Hrvatsku proglasiti kandidatom za punopravno članstvo i početi pregovore početkom sljedeće godine. Hrvatski premijer Ivo Sanader rekao je da njegova zemlja namjerava dostići Bugarsku i Rumunjsku i ući u Uniju 2007, dvije godine prije nego što su procijenili analitičari", kaže se u vijesti agencije Reuters.
"Ovo je povijesni trenutak za Hrvatsku... Nastavit ćemo brzim ritmom reformi", prenosi britanska agencija riječi hrvatskog premijera sa zajedničke konferencije za novinare s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem.
Agencija France Presse navodi da je 25 zemalja članica EU zaključilo kako je Hrvatska ispunila kriterije nužne za dobivanje statusa službenog kandidata i predvidjelo da pregovori s njom počnu početkom iduće godine na Međuvladinoj konferenciji na kojoj će sudjelovati i Hrvatska.
"Pregovori će se temeljiti na postignućima Hrvatske i njihova će brzina ovisiti isključivo o napretku Hrvatske u ispunjenju zahtjeva potrebnih za članstvo", prenosi AFP zaključke summita EU.
Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks odluku Europskog vijeća da odobri Hrvatskoj status kandidata za punopravno članstvo u EU ocijenio je uspjehom koji se može mjeriti sa strateškim političkim i povijesnim događajima od 1990. nadalje, poput ustavne odluke o proglašenju nezavisnosti i suverenosti RH ili međunarodnopravnih odluka poput one o priznavanju Hrvatske ili ulasku u UN.
"Ovo je jedan od kamena temeljaca moderne hrvatske povijesti", rekao je u telefonskom razgovoru za Hinu Šeks, koji se nalazi u posjetu Portugalu,
"U proteklih pola godine su nizom odluka vlade, sabora i predsjednika države ispunjene obveze i stvorene pretpostavke da Hrvatska bude prepoznata kao zrela demokracija, zbog čega je i pozvana da uđe u krug zemalja članica EU", smatra Šeks.
Ustvrdivši kako današnja odluka Europskog vijeća ima dalekosežne posljedice jer trasira nove smjernice hrvatske unutarnje i vanjske politike, predsjednik Hrvatskog sabor rekao je da vjeruje kako "postoje sve pretpostavke da Hrvatska u razdoblju od dvije ili tri godine okonča svih 29 ili 30 poglavlja pregovora s EU i da se može naći s Rumunjskom i Bugarskom u sljedećem krugu proširenja".
U subotu će se na središnjem zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića održati proslava i koncert u povodu dobivanja statusa službenog kandidata na kojoj bi, uz nazočnost uglednika iz političkog i javnog života, simbolično trebala biti podignuta zastava Europske unije.
"Europsko vijeće odlučilo je da je Hrvatska zemlja kandidat za članstvo i da pristupni pregovori trebaju biti otvoreni. Europsko vijeće odlučilo je sazvati bilateralnu međuvladinu konferenciju s Hrvatskom početkom 2005. radi otpočinjanja pregovora", stoji u zaključcima summita 25 šefova država ili vlada zemalja članica EU-a, koji su se u četvrtak i petak okupili na summitu u Bruxellesu.
"Ne želim davati nikakve birokratske izjave, želim samo izraziti svoju sreću. To je najbolje za budućnost, počinjemo novu fazu zajedno - Komisija će raditi s Hrvatskom rame uz rame", rekao je predsjednik Europske komisije Romano Prodi novinarima nakon donošenja odluke.
Hrvatski premijer Sanader zahvalio je Komisiji i predsjedniku Prodiju na "sjajnom poslu u procjenjivanju svega što je Hrvatska učinila posljednjih godina kako bi se došlo do današnje odluke".
"Ovo je veliki dan za Hrvatsku i prilično sam optimističan da ćemo moći završiti pregovore za nekoliko godina i da ćemo tada moći ući u Uniju", rekao je Sanader, dodajući kako je ova odluka važna i za regiju.
"Siguran sam da možemo završiti sve pregovore i zatvoriti sva poglavlja za nekoliko godina i slijediti primjer Slovačke koja je uspjela završiti pregovore za dvije i pol do tri godine. Naša je ambicija da budemo spremni do 2007., a na Europskoj uniji je da odluči kada će nas primiti".
"Moram izraziti i svoje osobno zadovoljstvo zato što nismo ništa oprostili Hrvatskoj. Bili smo ozbiljni, procjenjivali smo korak po korak, što je i naša dužnost, i jednostavno smo zadovoljni i sretni", zaključio je Prodi.
Vijeće među svojim zaključcima također potvrđuje da će pregovori biti temeljeni na hrvatskim vlastitim zaslugama te da će brzina ovisiti samo o hrvatskom napretku u ispunjavanju zahtjeva za članstvo.
Naglašava i da Hrvatska treba održati punu suradnju s ICTY-em i poduzeti sve nužne mjere kako bi se osiguralo da se preostalog optuženika locira i izruči u Den Haag. Hrvatska također treba učiniti dodatne napore u manjinskim pravima, povratku izbjeglica, reformi pravosuđa, regionalnoj suradnji i borbi protiv korupcije.
Kao krajnji zaključak, Europsko vijeće prima k znanju hrvatsku odluku o neprimjenjivanju svih aspekata Zaštićene ekološko-ribolovne zone za zemlje članice EU-a i pozdravlja dogovor koji su postigle Italija, Slovenija i Hrvatska na trilateralnom sastanku u Bruxellesu 4. lipnja 2004.
Stjecanjem kandidatskog statusa i otvaranjem pristupnih pregovora, Hrvatska će ući u posljednju, ali i najzahtjevniju fazu na putu prema članstvu u Europskoj uniji.
Prije početka konkretnih pregovora potrebno je obaviti opsežne pripreme kako bi se utvrdile pregovaračke pozicije. U sklopu priprema za pregovore obavlja se i detaljna analiza usklađenosti hrvatskog zakonodavstva, tzv. "screening". Nakon toga obje strane u pregovorima, Hrvatska s jedne, i 25 zemalja članica EU-a s druge strane, utvrđuju pregovaračke pozicije za svako od poglavlja acquis communautairea (zajednička pravna stečevina) o kojima se pregovara.
Hrvatska će trebati imenovati glavnog pregovarača i pregovaračku ekipu sastavljenu od stručnjaka za svako područje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sami pregovori zapravo i nisu pravi pregovori jer svaka zemlja koja želi ući mora u potpunosti preuzeti acquis, ali se u nekim poglavljima dopuštaju duža ili kraća prijelazna razdoblja za potpuno usklađivanje. Pregovori u pravom smislu vode se kod dogovaranja prijelaznih razdoblja, koja najčešće traži zemlja kandidatkinja, ali u nekim slučajevima i EU. Brzina pregovora ovisi o stupnju pripremljenosti zemlje kandidatkinje i o složenosti problema koje treba riješiti.
Iskustva novoprimljenih 10 članica, koje su pregovore završile potkraj 2002. godine govore da među najteža od 29 poglavlja acquisa spadaju zaštita okoliša, poljoprivreda, tržišno natjecanje, financijska pitanja, sloboda kretanja robe, kapitala te radne snage.
U povodu odluke Europskog vijeća o službenoj kandidaturi Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić obratio se naciji, naglasivši da je članstvo u EU najvažniji strategijski cilj Republike Hrvatske.
"Za svakoga kome je stalo do budućnosti Hrvatske, za svakoga tko želi da Hrvatska svoju budućnost ostvaruje u sklopu ujedinjene Europe, danas je povijesni dan. Danas smo napravili još jedan, nezaobilazan i važan korak na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Od danas naša je zemlja i službeno kandidat za članstvo u obitelji europskih država koje su odlučile, čuvajući svoje nacionalne posebnosti, graditi zajedničko sutra, naglasio je Mesić.
"Priznanje što smo ga danas dobili nesumnjivo je priznanje na svemu što je do sada urađeno kako bismo ujedinjenoj Europi postali prihvatljivima", rekao je dodajući kako smatra da je svačija dužnost predano i dosljedno raditi na tome da Hrvatska što brže prihvati sve europske standarde i postane suvremena europska država.
Dobivanje statusa kandidata, istaknuo je Mesić, nije samo priznanje, već i velika obveza, podsjećajući da će Hrvatska kao kandidat za članstvo morati poduzeti još niz mjera, povući još niz poteza.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Ono što je pred nama neće biti lakše od onoga što smo već učinili", ocijenio je hrvatski predsjednik i pozvao sve relevantne političke i društvene čimbenike da se ponašaju krajnje odgovorno i da za volju jeftinog stjecanja dnevno-političkih poena ne učine ništa čime bi mogli ugroziti hrvatske izglede za što brže priključivanje ujedinjenoj Europi. Članstvo u Europskoj uniji, dodao je Mesić, traži od nas da se dalje mijenjamo i prilagođavamo, da jačamo demokraciju i vladavinu prava, da izgrađujemo gospodarstvo na tržišnim osnovama i da promičemo osobna prava svih naših građana.
"Nitko na nas ne pravi pritisak da se tako ponašamo. Mi smo ti koji žele ući u Europsku uniju i sve što radimo da bismo to postigli, radimo zbog sebe. Svjesni smo obveza što smo ih preuzeli. Ispunit ćemo ih", ustvrdio je Mesić.
Predsjednikovo obraćanje naciji zabilježile su i svjetske agencije, baš kao i činjenicu da je Hrvatska postala, uz Bugarsku, Rumunjsku i Tursku, četvrti službeni kandidat za punopravno članstvo u EU.
"Europska unija u petak je odlučila Hrvatsku proglasiti kandidatom za punopravno članstvo i početi pregovore početkom sljedeće godine. Hrvatski premijer Ivo Sanader rekao je da njegova zemlja namjerava dostići Bugarsku i Rumunjsku i ući u Uniju 2007, dvije godine prije nego što su procijenili analitičari", kaže se u vijesti agencije Reuters.
"Ovo je povijesni trenutak za Hrvatsku... Nastavit ćemo brzim ritmom reformi", prenosi britanska agencija riječi hrvatskog premijera sa zajedničke konferencije za novinare s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem.
Agencija France Presse navodi da je 25 zemalja članica EU zaključilo kako je Hrvatska ispunila kriterije nužne za dobivanje statusa službenog kandidata i predvidjelo da pregovori s njom počnu početkom iduće godine na Međuvladinoj konferenciji na kojoj će sudjelovati i Hrvatska.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Pregovori će se temeljiti na postignućima Hrvatske i njihova će brzina ovisiti isključivo o napretku Hrvatske u ispunjenju zahtjeva potrebnih za članstvo", prenosi AFP zaključke summita EU.
Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks odluku Europskog vijeća da odobri Hrvatskoj status kandidata za punopravno članstvo u EU ocijenio je uspjehom koji se može mjeriti sa strateškim političkim i povijesnim događajima od 1990. nadalje, poput ustavne odluke o proglašenju nezavisnosti i suverenosti RH ili međunarodnopravnih odluka poput one o priznavanju Hrvatske ili ulasku u UN.
"Ovo je jedan od kamena temeljaca moderne hrvatske povijesti", rekao je u telefonskom razgovoru za Hinu Šeks, koji se nalazi u posjetu Portugalu,
"U proteklih pola godine su nizom odluka vlade, sabora i predsjednika države ispunjene obveze i stvorene pretpostavke da Hrvatska bude prepoznata kao zrela demokracija, zbog čega je i pozvana da uđe u krug zemalja članica EU", smatra Šeks.
Ustvrdivši kako današnja odluka Europskog vijeća ima dalekosežne posljedice jer trasira nove smjernice hrvatske unutarnje i vanjske politike, predsjednik Hrvatskog sabor rekao je da vjeruje kako "postoje sve pretpostavke da Hrvatska u razdoblju od dvije ili tri godine okonča svih 29 ili 30 poglavlja pregovora s EU i da se može naći s Rumunjskom i Bugarskom u sljedećem krugu proširenja".
U subotu će se na središnjem zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića održati proslava i koncert u povodu dobivanja statusa službenog kandidata na kojoj bi, uz nazočnost uglednika iz političkog i javnog života, simbolično trebala biti podignuta zastava Europske unije.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati