POMOĆNIK ministra zdravstva Ivo Afrić istaknuo je danas da se prehrambeni proizvodi koji sadrže više od 0,9 posto genetski modificiranih organizama (GMO) neće moći naći na hrvatskom tržištu prije donošenje propisa na temelju Zakona o zaštiti prirode i Zakona o hrani, te dobivenih suglasnosti ministara zdravstva i poljoprivrede.

Rok za donošenje propisa je kolovoz ove godine, rečeno je na današnjem susretu s novinarima u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) - Udruzi prehrambene industrije, poljoprivrede i šumarstva.

Afrić je ustvrdio da nema mjesta paničnim reakcijama, povećanim strahovima i napisima da "u Hrvatskoj jedemo otrove". Također je rekao kako nisu točne tvrdnje da u Hrvatskoj ne postoji kontrola hrane, iako je ona možda ponekad, kako je rekao, "insuficijentna".

Odgovarajući na novinarski upit Afrić je potvrdio da su ispitivanja pojedinih laboratorija pokazala različite rezultate analize proizvoda istih proizvođača, napominjući kako "vjerojatno ima prehrambenih proizvoda koji sadrže nešto GMO-a, iako vjerojatno u manjoj mjeri."

U Hrvatskoj se uzorci hrane analiziraju u 29 ovlaštenih laboratorija, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) prikuplja podatke o rezultatima tih analiza, rekao je Afrić napominjući da je ove godine u proračunu osigurana sredstva za državni monitoring hrane.

Marijan Katalenić (HZJZ) najavio je da će se u Hrvatskoj uskoro uspostaviti jedinstven sustav deklariranja hrane u skladu s europskim propisima, što se će odnositi i na proizvode koji se prodaju nezapakirani (primjerice riba). Najavio je da će Vlada uredbom donijeti Pravilnik o deklariranju GMO. Katalenić je također rekao da se godišnje analizira 50 tisuća uzoraka namirnica, vode i predmeta opće upotrebe, od kojih je između 12 i 16 tisuća iz uvoza. Analize pokazuje da je od pet do sedam posto uzoraka zdravstveno neispravno, koji se vraćaju, odnosno uništavaju i ne dolaze na tržište.

U 92 do 94 posto ispitanih uzoraka hrane utvrđena je njihova potpuna ispravnost, istaknuo je Katalenić dodavši da se također prate zbivanja u Europskoj uniji kako neispravna hrana iz EU ne bi mogla doći na hrvatsko tržište. Bilo je takvih pokušaja no oni su bili uspješno spriječeni, ustvrdio je.

Načelnica Odjela prehrambene politike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Božica Rukavina ustvrdila da je hrana na hrvatskom tržištu bolje kakvoće, nego na europskom, jer je njezin sastav kvalitetniji, pa je stoga i nešto skuplja. Bez zdravstvene ispravnosti hrana se ni ne može naći na tržištu, no prisutnost GMO-a u hrani ne mora nužno značiti njezinu štetnost, kazala je.

Predstavnik Udruge prehrambene industrije, poljoprivrede i šumarstva Stipan Bilić rekao

je kako nedostaje pravilnik o označavanju GMO-a, no kako HUP očekuje da oni koji proizvode hranu s GMO tako i označe, jer predstavljaju nelojalnu konkurenciju onima koji je proizvode iz drugih sirovina. Ne možemo kažnjavati, ali možemo apelirati na svijest da se takvi proizvodi označavaju, jer ugrožavaju one koji ne koriste GMO, rekao je Bilić.

Davorin Bažulić (Hrvatski veterinarski institut) rekao je kako možemo biti zadovoljni rezultatima laboratorijskih nalaza analize hrane, jer je iz godine u godinu sve manji broj neodgovarajućih uzoraka. Naveo je primjer da je od 630 uzoraka mlijeka manje od 2,5 posto sadržavalo antibiotike i to mlijeko nije ni došlo na tržište odnosno do potrošača.