54.198.52.8 US
 

Hrvatskoj uručen sporazum o korištenju EU fondova: "Ovo zahtijeva i velik broj dobrih projekata!"

KLJUČNI PODACI
  • Partnerski sporazum odnosi se na korištenje fondova EU za rast i radna mjesta za razdoblje od 2014. do 2020. godine
Piše: Hina
petak, 30.1.2015. 16:44
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: FAH

POVJERENICA Europske komisije za regionalnu politiku Corine Cretu uručila je danas potpredsjedniku Vlade i ministru regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branku Grčiću Partnerski sporazum između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje strukturnih i investicijskih fondova EU za rast i radna mjesta za razdoblje od 2014. do 2020. godine te Operativni program Konkurentnost i kohezija za isto razdoblje.

Tom je prilikom Grčić istaknuo da je s hrvatske strane u pripremi za apsorpciju sredstava za razdoblje od 2014. do 2020. godine odrađen velik posao, dok je svim službama EK zahvalio na brzini reakcije u odobravanju ovih hrvatskih programskih dokumenata.

Pritom je istaknuo da su u prvoj trećini svih operativnih programa u EU prihvaćeni i hrvatski operativni programi za konkurentnost i koheziju te za ljudske potencijale, kojim upravlja Ministarstva rada.

Visok iznos zahtijeva i velike projekte

Cretu je podsjetila da je Hrvatskoj odmah po ulasku u punopravno članstvo, iznos od 300-tinjak milijuna eura dostupnih iz fondova EU, porastao na oko 800 milijuna eura, dok se taj iznos u novoj financijskoj perspektivi EU, do 2020. godine, množi s devet - raste na gotovo 7 milijardi eura.

Tako visok iznos, istaknula je, zahtijeva i velik broj dobrih projekata za financiranje te je pritom kao sektore u kojima prevladavaju financirani projekti navela promet, vodoopskrbu i upravljanje vodom, turizam te potporu malom i srednjem poduzetništvu, dakle područja koja su jako važna za Hrvatsku.

"Trenutno stopa apsorpcije dostupnih sredstava iz EU fondova za Hrvatsku iznosi 25 posto, što je jako dobro ako se uzme u obzir da ste u EU ušli prije tek godinu i pol dana", istaknula je Cretu.

Nakon što je s predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem obišla gradilište nove zračne luke u Dubrovniku, čije se proširenje dijelom sufinancira sredstvima EU, te lokaciju budućeg pelješkog mosta, Cretu je izrazila i zadovoljstvo što je očito da su prijavljeni projekti zemljopisno ravnomjerno raspoređeni po cijeloj Hrvatskoj, jer je ravnomjerni regionalni razvoj vrlo važan dio politike EU.

Studija izvedivosti pelješkog mosta očekuje se do ljeta ili na ljeto

Grčić je pritom istaknuo da su ministri Cretu upoznali sa svim detaljima projekta izgradnje pelješkog mosta i otvorili mogućnost da u idućim mjesecima, "po dovršetku studije izvodivosti, koja će pokazati koje je to najbolje rješenje za spajanje hrvatskog juga sa većim dijelom zemlje, a mi se nadamo da je to taj most, u najbržem roku pokrenemo taj projekt uz potporu EU".

Osim što je taj projekt važan zbog samog spajanja zemlje riješio bi i neke druge probleme, poput ispunjavanja uvjeta za Shengen ili druga sigurnosna pitanja.

Studija izvedivosti očekuje se do ljeta ili na ljeto, a aplikacija za sufinanciranje prema EU na jesen, kazao je Grčić te dodao da će se eventualni udio EU financiranje, ali i sama vrijednost cijelog projekta, koji obuhvaća izgradnju mosta te okolnu infrastrukturu, znati po dovršetku cjelokupne projektne dokumentacije, ali da se procjenjuje da se radi o projektu vrijednom 280 do 300 milijuna eura. To je iznos koji se spominje i u Partnerskom sporazumu i u Operativnom programu za spajanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje, naglasio je.

"Osim Hrvatskoj, ovaj bi projekt pomogao i okolnim zemljama"

Cretu je na upit je li odobrenje ovog projekta od strane EU ovisi o tome koliko će ga Hrvatska dobro pripremiti i je li i za EU ovo pitanje od strateške važnosti, kazala da je njeno osobno mišljenje da se mora uzeti u obzir ova specifična situacija u EU, da se s jednog dijela zemlje u drugi dio prolazi kroz drugu državu, koja nije članica EU.

Osim Hrvatskoj, ovaj bi projekt pomogao i okolnim zemljama, primjerice Albaniji i treba vidjeti što se može učiniti, "jer ovo je i regija koja je toliko propatila i prije 20 godina u ratu i sada u krizi te treba poduzeti sve što treba kako bi se pomoglo, a da se nikome ne naškodi", kazala je.

Pritom je istaknula da se u razgovore treba uključiti i vlasti BiH te im objasniti da ovo nije samo prometno i sigurnosno, već i simboličko pitanje za suverenitet jedne zemlje.

Među projekta za koje se već zna da će se ove godine financirati sredstvima EU Grčić je podsjetio na već započete brojne projekte gospodarenja vodama, ali i primjerice 220 milijuna eura vrijedan projekt pruge Dugo Selo-Križevci, potom već započeti projekt proširenja dubrovačke zračne luke, izgradnje SECELL-a, obnova i izgradnja studentskih domova u Rijeci i Zagrebu i dr.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije