U MEĐUNARODNOM sudu pravde (ICJ) u Haagu u četvrtak je nastavljena rasprava o tužbi Srbije i Crne Gore protiv osam zemalja NATO-a zbog kršenja međunarodnog humanitarnog prava tijekom bombardiranja bivše SRJ godine 1999.

Četvrtog dana rasprave održan je drugi krug iznošenja argumenata o nadležnosti suda i dopustivosti tužbe SCG, u kojem su predstavnici Belgije, Nizozemske, Kanade, Portugala, Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije tražili da se ICJ proglasi nenadležnim.

Istaknuli su da nisu ispunjeni uvjeti za nadležnost propisani Statutom ICJ-a, jer SRJ u vrijeme podnošenja tužbe 1999. nije bila članica UN-a, ni stranka Statuta ICJ-a i Konvencije UN o genocidu.

Predstavnici članica NATO-a također su odbacili izneseno tumačenje predstavnika SCG o pravnoj utemeljenosti optužbe za genocid.

Portugalski pravnik Miguel Teles ocijenio je da se namjera NATO-a da bombadiranjem zastraši stanovništvo SRJ ne može poistovjetiti s genocidnom namjerom da se uništi stanovništvo.

Predstavnici Kanade rekli su da neprihvatljivost tužbe SRJ leži i u činjenici da su iz postupka izuzete SAD, mada su bile glavni sudionik događaja koji su predmet spora. U petak, posljednjeg dana rasprave, SCG će odgovoriti na argumente tuženih.

Izvori ICJ najavili su da se donošenje odluke o nadležnosti za spor očekuje tijekom mjeseca lipnja.

SR Jugoslavija je u travnju 1999. podnijela tužbu ICJ-u protiv 10 zemalja NATO-a zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i nelegalne uporabe sile tijekom 11-tjedna kampanje bombardiranja u proljeće te godine, u vrijeme srbijanske vojno-policijske intervencije na Kosovu i njome izazvane humanitarne krize.

Tužbe protiv SAD i Španjolske sud je ranije odbacio iz proceduralnih razloga, a za tužbe protiv ostalih osam zemalja tek utvrđuje svoju (ne)nadležnost.

Tužbe podignute dok je na vlasti još bio Slobodan Milošević danas su postale smetnja za uključivanje SCG u program Partnerstvo za mir, pa su iz NATO-a opetovano pozivali na njihovo povlačenje.

Za to se nedavno založio i novoimenovani ministar vanjskih poslova SCG Vuk Drašković, no tijekom rasprave u Haagu pravni zastupnici Beograda nisu naznačili spremnost za odustajanje od tužbi.