ICTY: Brđaninu 32 godine zatvora za etničko čišćenje bosanske krajine
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BIVŠEG potpredsjednika vlade Republike Srpske Radoslava Brđanina, Haški sud (ICTY) osudio je u srijedu na 32 godine zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja i deportacija Bošnjaka i Hrvata na području sjeverozapadne Bosne 1992. godine.
"Radoslave Brđaninu raspravno vijeće osuđuje vas na jedinstvenu kaznu od 32 godine zatvora, u koju će vam se uračunati i pet godina provedenih u pritvoru", rekao je sudac Carmel Agius izričući presudu.
Brđanin (56) je proglašen krivim po individualnoj odgovornosti za osam od 12 točaka optužnice, uključujući progon na vjerskoj, političkoj i rasnoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti, dok je oslobođen krivnje za genocid, suučesništvo u genocidu, istrebljenje, te protupravno razaranje i oduzimanje imovine.
Presudom je utvrđeno da je kao predsjednik Kriznog stožera Autonomne regije Krajina (ARK) imao vodeću ulogu u koordiniranju kampanje etničkog čišćenja Bošnjaka i Hrvata s tog područja.
Brđanin je oslobođen optužbe za genocid jer "vijeće nije uvjereno da je postojala specifična namjera da se unište skupine bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u ARK", obrazlaženo je u presudi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Utvrdivši da su "bošnjački i hrvatski neborci, ubijani od Srba, odvođeni u logore i izlagani uvjetima koji su sračunati na fizičko uništenje", što odgovara definiciji zločina genocida, Vijeće je zaključilo kako ipak nije dokazano da je u ARK počinjen genocid jer je "broj prisilno raseljenih pripadnika tih skupina izrazito velik u odnosu na one izložene fizičkom uništenju".
"Raspravno vijeće nije utvrdilo da je od 1. travnja do 1. prosinca 1992. u 15 općina ARK počinjen genocid", stoji u presudi.
Od 29 pojedinačnih pokolja navedenih u optužnici, samo četiri nisu dokazana, kazao je sudac Agius, dodajući da je u tim "dokazanim incidentima" ubijeno ukupno 1.669 Bošnjaka i Hrvata. Za primjer je naveo tri takva pokolja u općinama Ključ, Sanski Most i Skender Vakuf, u kojima je likvidirano 300 civila.
Po većini dokazanih inkriminacija Brđanin je proglašen krivim za "pomaganje i poticanje", dok je oslobođen krivnje za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu i po zapovjednoj odgovornosti.
Utvrđeno je da su odluke njegovog Kriznog stožera ARK o razoružanju nesrba, te kasnije o njihovom preseljenju s teritorija ARK pridonijele napadima srpskih snaga na gradove i sela u kojima su živjeli, zločinima koji su pritom počinjeni, odvođenju u logore, deportacijama i prisilnim preseljenjima desetaka tisuća ljudi.
U presudi je također navedeno da je u svojim javnim izjavama pozivao na odmazdu i ubojstva Bošnjaka i Hrvata.
Među otegotnim okolnostima naveden je njegov rukovodeći položaj, status i ranjivost žrtava, voljno sudjelovanje i dugotrajno kazneno ponašanje, te visoko obrazovanje. Brđanin je inženjer građevine.
Kao olakotne okolnosti uzete su mu pomoć Bošnjacima iz rodnog Čelinca, kajanje u pojedinim slučajevima, obiteljska situacija, te "uljudnost prema svjedocima optužbe"!?.
Uhitio ga je 1999. SFOR u BiH, kada je bio zastupnik u skupštini RS.
Optužen je zajedno s generalom Momirom Talićem. Suđenje u predmetu "Talić i Brđanin" počelo je 23. siječnja 2002. a nakon Talićeve smrti u rujnu te godine, postupak protiv Brđanina nastavljen je do 22. travnja ove godine, kada je završena glavna rasprava.
"Radoslave Brđaninu raspravno vijeće osuđuje vas na jedinstvenu kaznu od 32 godine zatvora, u koju će vam se uračunati i pet godina provedenih u pritvoru", rekao je sudac Carmel Agius izričući presudu.
Brđanin (56) je proglašen krivim po individualnoj odgovornosti za osam od 12 točaka optužnice, uključujući progon na vjerskoj, političkoj i rasnoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti, dok je oslobođen krivnje za genocid, suučesništvo u genocidu, istrebljenje, te protupravno razaranje i oduzimanje imovine.
Presudom je utvrđeno da je kao predsjednik Kriznog stožera Autonomne regije Krajina (ARK) imao vodeću ulogu u koordiniranju kampanje etničkog čišćenja Bošnjaka i Hrvata s tog područja.
Brđanin je oslobođen optužbe za genocid jer "vijeće nije uvjereno da je postojala specifična namjera da se unište skupine bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u ARK", obrazlaženo je u presudi.
Utvrdivši da su "bošnjački i hrvatski neborci, ubijani od Srba, odvođeni u logore i izlagani uvjetima koji su sračunati na fizičko uništenje", što odgovara definiciji zločina genocida, Vijeće je zaključilo kako ipak nije dokazano da je u ARK počinjen genocid jer je "broj prisilno raseljenih pripadnika tih skupina izrazito velik u odnosu na one izložene fizičkom uništenju".
"Raspravno vijeće nije utvrdilo da je od 1. travnja do 1. prosinca 1992. u 15 općina ARK počinjen genocid", stoji u presudi.
Od 29 pojedinačnih pokolja navedenih u optužnici, samo četiri nisu dokazana, kazao je sudac Agius, dodajući da je u tim "dokazanim incidentima" ubijeno ukupno 1.669 Bošnjaka i Hrvata. Za primjer je naveo tri takva pokolja u općinama Ključ, Sanski Most i Skender Vakuf, u kojima je likvidirano 300 civila.
Po većini dokazanih inkriminacija Brđanin je proglašen krivim za "pomaganje i poticanje", dok je oslobođen krivnje za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu i po zapovjednoj odgovornosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Utvrđeno je da su odluke njegovog Kriznog stožera ARK o razoružanju nesrba, te kasnije o njihovom preseljenju s teritorija ARK pridonijele napadima srpskih snaga na gradove i sela u kojima su živjeli, zločinima koji su pritom počinjeni, odvođenju u logore, deportacijama i prisilnim preseljenjima desetaka tisuća ljudi.
U presudi je također navedeno da je u svojim javnim izjavama pozivao na odmazdu i ubojstva Bošnjaka i Hrvata.
Među otegotnim okolnostima naveden je njegov rukovodeći položaj, status i ranjivost žrtava, voljno sudjelovanje i dugotrajno kazneno ponašanje, te visoko obrazovanje. Brđanin je inženjer građevine.
Kao olakotne okolnosti uzete su mu pomoć Bošnjacima iz rodnog Čelinca, kajanje u pojedinim slučajevima, obiteljska situacija, te "uljudnost prema svjedocima optužbe"!?.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Uhitio ga je 1999. SFOR u BiH, kada je bio zastupnik u skupštini RS.
Optužen je zajedno s generalom Momirom Talićem. Suđenje u predmetu "Talić i Brđanin" počelo je 23. siječnja 2002. a nakon Talićeve smrti u rujnu te godine, postupak protiv Brđanina nastavljen je do 22. travnja ove godine, kada je završena glavna rasprava.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati