54.159.148.171 US
 

ICTY: Čerkezovi branitelji traže oslobađanje od svih ili većine točaka presude

Piše:
utorak, 18.5.2004. 20:55
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

BRANITELJI bivšeg zapovjednika Viteške brigade HVO-a Marija Čerkeza u utorak su od Žalbenog vijeća Haškog suda (ICTY) zatražili da njihova klijenta oslobodi svih ili većine točaka prvostupanjske presude, obrazloživši taj zahtjev povredom njegova prava na pošteno suđenje i pogrešnom primjenom materijalnog prava, posebno kada je riječ o utvrđivanju međunarodnog karaktera sukoba Hrvata i Bošnjaka u srednjoj Bosni 1992.-1994.

"Predlažemo da Čerkez bude oslobođen za sve točke optužnice, jer je njegovo pravo na pošteno suđenje povrijeđeno u toj mjeri da bi jedino poništenje presude popravilo stvar", rekao je na raspravi o žalbi branitelj Božidar Kovačić.

Čerkez je presudom od 26. veljače 2001. proglašen krivim za 15 od 22 točke optužnice a za sedam je oslobođen.

Proglašen je krivim po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene napadima njegove brigade na Bošnjake u Vitezu, Starom Vitezu i selu Donja Večeriska, a oslobođen je odgovornosti za napad na Ahmiće, u kojem je 16. travnja 1993. ubijeno 116 civila.

Prvooptuženi u istome predmetu Dario Kordić, bivši predsjednik HDZ-a BiH i potpredsjednik tzv. Herceg Bosne, osuđen je na 25 godina zatvora zbog planiranja, poticanja i naređivanja progona Bošnjaka u Lašvanskoj dolini 1993., poglavito zbog pokolja u Ahmićima.

Čerkezov branitelj Goran Mikuličić osporavao je zaključke raspravnog vijeća da je sukob Bošnjaka i Hrvata u srednjoj Bosni bio međunarodnog karaktera zbog "interveniranja Hrvatske sa svojim jedinicama i ostvarivanja kontrole nad HVO-om", što je za posljedicu imalo osudu Čerkeza u pet točaka za povrede Ženevskih konvencija.

Naglasio je da taj zaključak ne odgovara stvarnom stanju jer u Lašvanskoj dolini nije bilo dijelova jedinica Hrvatske vojske, već ih je bilo u susjednom području Gornjeg Vakufa i Prozora, a između je neprohodni planinski masiv.

Te su snage bile u BiH temeljem sporazuma Tuđman-Izetbegović iz srpnja 1992. Zbog zajedničke obrane od Srba, RH i BiH nisu ni u jednom trenutku sukoba prekinule diplomatske odnose, a sva logistička i humanitarna pomoć za BiH išla je preko Hrvatske, kazao je Mikuličić.

"Koja bi to država koja je intervenirala u drugoj državi, toj zemlji dostavljala oružje i hranu, zbrinjavala ranjenike i izbjeglice. O tome je apsurdno govoriti", naglasio je.

Napominjući kako su neki sukobi u BiH imali međunarodni karakter ali to sigurno nije bio slučaj u Lašvanskoj dolini, raspravnom vijeću je zamjerio da je redefiniralo čl. 4 Ženevskih konvencija i primjenilo pravo na štetu optuženika, jer je za utvrđivanja karaktera sukoba koristilo blaži kriterij "sveukupne kontrole" primijenjen u predmetu Tadić, a ne striktniji kriterij "efektivne kontrole" iz predmeta Nikaragva, Međunarodnog suda pravde (ICJ).

U kratkoj raspravi sa sucem Faustom Pocarom, podsjetio je da je ICTY ad-hoc sud koji ne može stvarati presedane u međunarodnom običajnom pravu za razliku od ICJ-a, koji primjenom kodificira i stvara međunarodno pravo.

Odvjetnik Mikuličić također je ukazao na neravnopravne uvjete koje je obrana imala glede obznanjivanja dokaza, roka za pripremu završne rijeći, kao i na činjenicu da je Čerkez prisiljen odustati od svjedočenja u svome predmetu.

Kovačić je zatražio da se Čerkezu smanji opseg kaznene odgovornosti i kazna zbog niskog standarda činjeničnih nalaza, odnosno da se oslobodi po još šest točaka jer mu odgovornost nije dokazana "Izvan razumne sumnje" .

Odvjetnici su ukazali i na nepouzdanost krunskog svjedoka optužbe, zaštićenog svjedoka AT, koji je svjedočio o sastanku političkog i vojnog vodstva Hrvata u Vitezu 15. travnja, na kojem je odlučeno o napadu na Ahmiće.

Rasprava o žalbi nastavlja se u srijedu kada će argumente iznositi tužitelji koji su se žalili na visinu kazne obojici okrivljenika i na oslobađanja Čerkeza od odgovornosti za pokolj u Ahmićima.

Predsjedavajući petočlanog Žalbenog vijeća, sudac Wolfgang Schomburg, zatražio je od obrane i optužbe da do sutra pokušaju usuglasiti stajališta oko nekih spornih točaka presude, kao što su, primjerice, postojanje udruženog zločinačkog pothvata i druge.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije